Jedemo 20 kilograma svinjetine manje po čoveku: Da li će afrička kuga podići cene mesa ili su one već na maksimumu? 1Foto: Pixabay/Pexels

Afrička kuga koja se ovih dana širi Srbijom, već je bila kobna za više od 20.000 svinja. Nije poznato kada će se ova bolest zaustaviti, ali sada se već najavljuje da bi ona mogla da utiče na skok cena svinjskog mesa, koje su već sada za mnoge građane nedostižne.

Afrička kuga je potvrđena na teritoriji 32 opštine u 13 upravnih okruga širom Srbije.

Prema poslednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u našoj zemlji je potvrđeno 1.637 slučajeva zaraze svinja afričkom kugom.

Od posledica ove bolesti 979 njih je uginulo, dok je 19.742 svinje eutanazirano.

I pre ove pošasti koja je zahvatila našu zemlju, broj svinja je godinama bio u opadanju.

Prema podacima od decembra 2022. godine broj svinja bio je manji za sedam odsto u odnosu na godinu dana ranije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u odnosu na desetogodišnji prosek (2012–2021), ukupan broj svinja bio je manji je za 11,9 odsto.

Na kraju 2020. godine u Srbiji, prema istim podacima, ukupno je bilo 2.983.000 svinja, na kraju 2021. godine bilo je 2.868.000 svinja, a na kraju prethodne godine taj broj je iznosio 2.667.000 svinja.

Procenat izgubljenih svinja od posledica afričke kuge koja trenutno vlada u našoj zemlji, prema ovim brojkama, predstavlja oko 0,8 odsto od ukupnog broja svinja u Srbiji.

Agroekonomista Milan Prostran za Danas kaže da je svinjska kuga ograničila promet i da se zbog nje eutanaziraju svinje, ali da je to najviše zabrinulo „ljude sa vašara“.

„Inače je u ovo doba godine, kada su brojni festivali i manifestacije širom Srbije, tada su pečenjare najaktivnije i u tom periodu i u normalnim situacijama su cene prasećeg pečenja rasle“, objašnjava on.

Prostran naglašava da su ljudi u Srbiji mahom skromne kupovne moći.

„Cene svinjskog mesa u maloprodaji su već došle „do plafona“, svinjski but je danas već 800 ili 900 dinara. Mislim da neće doći do ozbiljnijeg rasta cena, jer ako i dođe do povećanog klanja zdravih svinja zbog afričke kuge, biće samo povećana ponuda. Zbog nje, cene mogu da idu i na dole“, smatra naš sagovornik.

On objašnjava da su građani Srbije već više od 20 godina u krizi potrošnje mesa.

„Pre svega zbog krize stočarstva, ali i zbog krize kupovne moći. Ako ponuda bude tako povećana, kome će prodati to meso ako je kupovna moć mala“, pita Prostran.

Kako navodi, naše društvo je sa 65 kilograma ukupne potrošnje mesa po čoveku devedesetih godina prošlog veka, palo na 42 kilograma, i ono je, kako dodaje, odavno u krizi potrošnje.

Prostran samtra da ima puno razloga da ne dođe do povećanja cena, jer su one već dostigle maksimum.

Takođe, on navodi da je najava skoka cena je kod mnogih stvorila psihološku tražnju i oni sada kupuju meso i stvaraju zalihe.

„Ne treba stvarati paniku, ali kada nešto ode u etar od strane klanične industrije i trgovaca, onda to pobuđuje tu psihološku tražnju kod građana“, smatra Prostran.

On ukazuje na još jedan potencijalni problem.

„Mnogi ljudi će upravo zbog svinjske kuge izbegavati potrošnju svinjskog mesa. Uzalud što ih neko ubeđuje da je to meso zdravo, ali to je u psihologiji čoveka“, kaže naš sagovornik.

Agroekonomski analitičar Vojislav Stanković za Danas kaže da smo sada došli u situaciju da nemamo mesa ni za domaće potrebe i da su cene mesa izuzetno visoke.

On smatra da u trenutnoj situaciji nije siguran da li će cene svinjskog mesa rasti, ali da deluju veoma realno neke najave da cena svinjskog mesa po kilogramu pređe 1.000 dinara do kraja ove godine.

Stanković dodaje i da potrošači gube poverenje u nadležne službe, posebno zbog najnovijih dešavanja vezanih za afričku kugu.

„Pala je potrošnja domaćeg, tržišnog svinjskog mesa i veliki je rizik sada na domaćem tržištu i još će više biti smanjena proizvodnja“, navodi naš sagovornik.

On naglašava da institucije nisu bile spremne za afričku kugu.

„Nismo u situacji da organizujemo ni optimalan način zaštite stoke, životne okoline, pa i samih ljudi“, ukazuje Stanković.

Naš sagovornik ističe da je ovo znak da mora da se radi na restrukturiranju domaće poljoprivrede.

„Alarmantna je situacija i bez nekog dubioznog sagledavanja situacije i formiranja strategije razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije, Srbija ne može da obnovi svoju poljoprivredu“, naglašava Stanković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari