Čuvarkuća ili raspikuća 1

Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda odobrio je, 18. jula, Srbiji novi nefinansijski program saradnje, popularno nazvan „čuvarkuća“, koji podrazumeva podršku tzv. Instrumenta za koordinaciju politika (Policy Coordination Policy – PCI).

Aranžman je oročen na period od 30 meseci. U saopštenju Narodne banke Srbije ističe se, između ostalog, da program, čiji je cilj održavanje makroekonomske i finansijske stabilnosti i nastavak strukturnih i institucionalnih reformi, predstavlja kontinuitet u odnosu na stendbaj aranžman iz predostrožnosti koji je Srbija uspešno završila u februaru 2018. Reč je, inače, o novom mehanizmu podrške MMF-a, koji ima savetodavni karakter, ne podrazumeva korišćenje finansijskih sredstava i namenjen je državama, poput Srbije, posvećenim reformama. Na sednici Odbora izvršnih direktora MMF-a ocenjeno je da je Srbija uspešno rešila problem makroekonomske neravnoteže – postignuta je fiskalna održivost, uspostavljena silazna putanja javnog duga i ojačana eksterna pozicija zemlje. Osim toga, monetarna politika uspela je da održi inflaciju pod kontrolom, istovremeno podržavajući ekonomski oporavak i relativnu stabilnost deviznog kursa. Poboljšana makroekonomska situacija rezultirala je rastom investicija, kako inostranih tako i domaćih, što omogućava brži ekonomski oporavak. Prema oceni Odbora izvršnih direktora MMF-a ekonomski izgledi ostaju pozitivni, ali je, uprkos tome, Srbija i dalje podložna uticaju regionalnih i globalnih kretanja i nestabilnostima na međunarodnom tržištu. Ukazuje se i na to da bi kašnjenje u sprovođenju strukturnih reformi, ili narušavanje fiskalne discipline, moglo da ugrozi poverenje potencijalnih investitora i da smanji izglede za brži srednjoročni rast.

Dogovoreni program, podržan PCI, predviđa da fiskalna politika bude usmerena ka daljem smanjenju javnog duga, povećanju kapitalnih investicija, kao i smanjenju poreskog opterećenja privrede i rada, a kad je reč o monetarnoj politici, koja je ocenjena kao odgovarajuća u uslovima neizvesnosti na domaćem i inostranom tržištu, podržan je trend daljeg jačanja procesa dinarizacije. Novi set reformi fokusiraće se na restrukturiranje državnih preduzeća, finansijskih institucija i javne uprave, kao i dalje smanjenje sive ekonomije. Prema oceni Vlade Srbije novi program saradnje sa MMF-om, kroz PCI, koji se završava u januaru 2021, trebalo bi da omogući Srbiji da lakše savlada izazove, koji se mogu očekivati u narednom periodu. Očekuje se da inflacija i dalje bude na niskom nivou, zatim da se javni dug drži pod kontrolom, kao i da se održi makroekonomska i finansijska stabilnost. Treba, međutim, naglasiti da se od kreatora ekonomske politike očekuje da poštuju iste standarde koji važe i pri korišćenju klasičnih zajmova MMF-a. U tom kontekstu posmatrano, nameće se pitanje da li je Srbiji potreban ovakav model saradnje s MMF-om, utoliko pre što zaključivanje bilo kakvog aranžmana sa tom finansijskom institucijom, znači da se potencijalnim stranim kreditorima i investitorima šalje poruka da država nema kapacitet za samostalno vođenje ekonomske politike i sprovođenje reformi.

Srbija, očigledno, ni ubuduće neće moći bez podrške MMF-a, uprkos tome što ova birokratska institucija trpi kritike širom sveta, zbog svoje rigidne politike uslovljavanja i neuspešnog pristupa rešavanju problema zaduženih zemalja. Zato je MMF počeo da uvodi u svoje programe nove finansijske instrumente, poput razvojne komponente, a sve u nastojanju da se predstavi kao institucija koja vodi računa i o privrednom rastu. Time je MMF počeo da širi polje svoje delatnosti, što praktično znači odstupanje od Statuta (član I) kojim je precizirana privremena finansijska podrška državama članicama, kako bi otklonile „fundamentalnu“ neravnotežu platnog bilansa, odnosno delovanje prvenstveno u monetarnoj i fiskalnoj sferi. Nije, međutim, redak slučaj da se MMF, iako mu to nije posao, „upliće“ i u političke procese u državama sa kojima ima sklopljene kreditne aranžmane. Inače, doktrina MMF-a u kome SAD, zahvaljujući kvoti i broju glasova, imaju pravo veta, bazira se na neoliberalizmu. To praktično znači svođenje uloge države na minimum regulatornih funkcija u oblasti privrede. Državama suočenim sa dugovima i deficitima nameće se liberalizacija trgovine, cena, kursa nacionalne valute, kamata, stranih investicija, zatim privatizacija, smanjenje javne potrošnje, povećanje štednje, otpuštanje viška radne snage, smanjenje plata u javnom sektoru i penzija… Neoliberalizam u savremenom obliku formuliše tzv. Vašingtonski konsenzus, objedinjujući osnovne principe na kojima treba da počiva ekonomska politika, bazirana na „stabilizaciji, liberalizaciji i privatizaciji“. Ova poznata i često ozloglašena fraza u raspravama o trgovini smatra se sinonimom za neoliberalizam i globalizaciju.

Poznato je da je restriktivni monetaristički pristup MMF-a usmeren, pre svega, na to kako će zadužena država da vraća dugove, a manje ga zanima razvojna komponenta i pitanje zaposlenosti. Kao jedan od argumenata u prilog konstataciji da podrška MMF-a nije nužno neophodna govore primeri nekoliko bivših socijalističkih zemalja koje su prošle tranziciju, pomenimo Sloveniju, Češku i Slovačku, koje su izbegle diktat „svetskog finansijskog policajca“ i našle sopstveni model razvoja, dok je Rusija počela ubrzano da se razvija tek kada je prekinula saradnju s tom institucijom. I pojedine azijske zemlje uspele su, bez saradnje sa MMF-om, da ostvare visoke stope privrednog rasta. Nasuprot tome, liberalna doktrina Fonda, nametnuta državama u teškoj ekonomskoj situaciji, pokazala je brojne slabosti. Striktno nametanje ekonomske ortodoksnosti kada je u pitanju liberalizacija tržišta, uz rigidne mere smanjenja budžetskog deficita, nije poštedelo države u kojima je intervenisao velikih finansijskih potresa. Osim toga, krediti za strukturno prilagođavanje, koji bi, uzgred, trebalo da budu u nadležnosti Svetske banke, pokazali su se prilično neefikasnim u sprečavanju valutnih kriza i obezbeđenju stabilnog privrednog rasta u prezaduženim zemljama u razvoju.

Autor je ekonomista, naučni savetnik

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari