Foto: EPA-EFE/CLEMENS BILANDirektorat za civilno vazduhoplovstvo izmenio je u martu ove godine Pravilnik o izdavanju odobrenja stranom avio-prevozniku za obavljanje međunarodnog javnog avio-prevoza sa Srbijom, na šta je reagovala mađarska kompanija Viz Er (Wizz Air), uz tvrdnju da bi nove izmene mogle da primoraju kompaniju da obustavi bazne operacije u Beogradu.
Kako je za Danas naveo novinar portala Exyuaviation Luka Popović, izmena na koju je Viz Er reagovao nalazi se u članu 3 Pravilnika. Prema njegovim rečima, ukoliko bi se nova odredba tumačila doslovno, mogla bi da ima značajne posledice po poslovni model Viz Era, koji ima avione bazirane u Srbiji.
Popović objašnjava da ta odredba u praksi znači da bi Viz er mogao da obavlja letove po modelu Madrid – Beograd – Madrid ili Dortmund – Beograd – Dortmund, ali da bi bilo sporno da avion baziran u Beogradu obavlja rotaciju Beograd – Madrid – Beograd, ukoliko se, kako navodi, takva operacija ne smatra letom koji započinje ili se završava u državi iz koje prevoznik ostvaruje svoja saobraćajna prava.
„Upravo na tome Viz er zasniva svoje tvrdnje da bi nova pravila mogla da ugroze održivost njegove baze u Beogradu“, kaže Popović.
Prema njegovim rečima, problem je u tome što Viz Er nema operativne baze u većini gradova i država ka kojima leti iz Beograda.
„Njegov model poslovanja zasniva se na tome da avion i posada budu bazirani u Srbiji i da tokom dana obavljaju više povratnih letova iz Beograda prema različitim evropskim destinacijama“, ukazuje Popović.
Zašto se Srbija odlučila na ovaj potez?
Popović ističe da postoje i argumenti u prilog ovakvom pristupu.
„Er Srbija ne može da otvara baze u državama Evropske unije i da iz njih obavlja letove prema trećim zemljama na način na koji to danas čini Viz Er u Beogradu. Istovremeno, Er Srbija je registrovana u Srbiji, ovde plaća poreze i doprinose i posluje u skladu sa domaćim regulatornim okvirom. Sa druge strane, Viz Er je kompanija registrovana u drugoj državi članici Evropske unije i do sada nije bila primorana da posluje po istim pravilima“, ukazuje Popović.
Šta tvrdi Direktorat, a šta Viz Er?
Direktorat za civilno vazduhoplovstvo saopštio je, povodom izmene pravilnika, da nijednom avio-prevozniku nije uskraćeno pravo obavljanja letova između Srbije i država članica Evropske unije, niti pravo otvaranja novih linija u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima.
“Regulatorne izmene ne predstavljaju ograničavanje prava saobraćaja, već uređivanje regulatornog okvira koji se jednako primenjuje na sve avio-prevoznike koji posluju na tržištu Srbije”, navedeno je u saopštenju.
Istaknuto je da Direktorat svoje nadležnosti obavlja profesionalno, nepristrasno i u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima, uz puno poštovanje principa ravnopravnosti i fer konkurencije.
Međutim, Viz Er je oštro osudio plan srpskih vlasti da prekrše svoje obaveze prema Evropi sprovođenjem mera usmerenih na to da se avio-kompanija primora da od novembra 2026. godine obustavi bazne operacije u Beogradu.
„Njihovi postupci predstavljaju proračunat napad na fer konkurenciju, izbor potrošača, povezanost i hiljade radnih mesta u Srbiji, kao i nesporno kršenje obaveza zemlje iz Sporazuma o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom prostoru“, ukazali su iz ove mađarske avio-kompanije.
Istakli su i da je od 2010. godine Viz Er značajno ulagao u Srbiju, doprinoseći ekonomiji zemlje sa više stotina miliona evra, uz prevoz više od 14 miliona putnika i podršku turizmu, trgovini i zapošljavanju širom zemlje.
Iz Viz Era naveli su da su izgradili široku mrežu pristupačnih direktnih veza između Srbije i velikih evropskih gradova – 29 ruta ka 26 gradova u 10 zemalja, čineći putovanja dostupnim građanima Srbije, kompanijama, studentima i turistima.
Oven Džons, glavni korporativni direktor Viz Era, poručio je u video-izjavi da veruju da su ove mere nezakonite i diskriminatorne.
„Loše su za konkurenciju, loše su za potrošače i štete hiljadama radnika u Srbiji. Želimo da podstaknemo vlasti da poštuju svoje obaveze u okviru međunarodnih sporazuma, da obezbede fer tržišne uslove za sve kompanije koje posluju u Beogradu“, ocenio je Džons.
Dodao je da Viz Er održava gotovo 30 direktnih linija iz Beograda po povoljnim cenama, kao i da podržava više od 200 zaposlenih koji već 15 godina razvijaju bazu u Srbiji.
Bivši direktor JAT-a: Svaka restrikcija na kraju se vrati kao bumerang
Bivši direktor JAT-a Predrag Vujović ocenjuje da svako ograničavanje pristupa tržištu vazdušnog saobraćaja može imati negativne posledice ne samo za strane prevoznike na koje se mere odnose, već i za državu koja takve restrikcije uvodi, odnosno na njenu domaću avio-kompaniju i putnike.
Ukazuje da, prema njegovom tumačenju, novi pravilnik predstavlja odstupanje od dugogodišnjeg trenda liberalizacije vazdušnog saobraćaja u Evropi.
On podseća da je razvoj evropskog vazdušnog saobraćaja krajem prošlog veka bio zasnovan na liberalizaciji tržišta kroz sporazume poznate kao „Open Skies“ (otvoreno nebo), koji su pojednostavili procedure za uspostavljanje međunarodnih linija i omogućili avio-kompanijama veću slobodu u planiranju mreže letova, smanjujući ulogu države.
Kao primer navodi da Er Srbija danas leti ka većem broju destinacija u pojedinim evropskim državama nego što njihove nacionalne ili druge avio-kompanije lete prema Srbiji, što, prema njegovom mišljenju, pokazuje prednosti liberalizovanijeg pristupa tržištu.
„Danas Er Srbija leti ka više destinacija u Španiji, Italiji i Nemačkoj, iako avio-kompanije iz tih zemalja ne održavaju isti broj linija prema Srbiji. To pokazuje da više ne postoji princip stroge uzajamnosti, prema kojem bi broj linija i destinacija morao da bude jednak sa obe strane“, smatra Vujović.
Komentarišući novi pravilnik, Vujović navodi da nije siguran šta je bila namera njegovih autora, ali upozorava da bi svako dodatno uslovljavanje ili ograničavanje stranih prevoznika moglo predstavljati korak unazad u odnosu na principe liberalizovanog tržišta vazdušnog saobraćaja.
„Generalno nisam za ograničenja. Ako neka kompanija želi da leti i ima ekonomsku računicu za određenu liniju, trebalo bi da joj se to omogući. Veća konkurencija i otvorenije tržište u pravilu donose više opcija za putnike i podstiču razvoj saobraćaja“, zaključuje Vujović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.



