"Da pravo na rad ne bude prazna priča" 1Foto: FoNet/ Fondacija Ana i Vlade Divac

U protekle tri godine iz fondova Evropske unije izdvojena su dva miliona evra za različite projekte ekonomskog osnaživanja žena i osetljivih grupa, a realizovani su preko Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, Ministarstva za evropske integracije i ženskih organizacija civilnog društva.

Projekti iz ovog seta pomoći pokrenuti su u martu 2018. i okončani prošlog meseca, a obuhvatili su razne oblike pomoći pre svega u zapošljavanju Romkinja, žena sa invaliditetom i onima sa više od 45 godina starosti.

Jedno od najuspešnijih u naporima da se unapredi položaj žena u lokalnoj zajednici je niško Udruženje Romkinja „Osvit“ koje je uspelo da poveže više edukativnih i donatorskih programa u jedinstvenu priču.

Ana Šaćipović, predsednica tog Udruženja kaže za Danas da je u proteklih devet meseci, kada su otvorile 30.000 evra vredan projekat „Da pravo na rad ne bude prazna priča“, na desetine žena steklo nove kvalifikacije, našlo zaposlenje ili pokrenulo sopstveni biznis.

– Mi smo koristile programe za podršku ženama koji su finansirani iz evropskih fondova i one koje podržava UN Women. Tako smo radili na podizanju svesti i znanja Romkinja, 100 njih sa juga Srbije, iz Niša, Aleksinca, Doljevca i Merošina, bile su učesnice edukativnih radionica o pravu na rad i o nadležnostima Nacionalne službe zapošljavanja (NZS) kao i u programima kojima se omogućava njihovo brže i lakše zapošljavanje. Od toga, 57 Romkinja uključile smo na različite kurseve i obuke za prekvalifikacije i dokvalifikacije, pa smo imali žene zainteresovane za knjigovodstvo, za jezike, nemački i engleski, za negovateljice, frizerke, manikirke i pedikirke, kozmetičarke, šminkerke… Sve one dobile su nova zanimanja, partner nam je bio Radnički univerzitet u Nišu, to validni sertifikati za NZS. Iz tih obuka, 28 žena dobilo je mini grantove kroz opremu za početak samostalnog biznisa u profilu za koji su prošle obuku – kaže Šaćipović.

Dodaje da je u okviru tog projekta u prostorijama Udruženja bio otvoren info centar, u kome su informacije mogle da dobiju sve žene, bez obzira na nacionalnost. Ipak, prednost su imale Romkinje i žene sa iskustvom nasilja u porodici, s obzirom na to da je Udruženje osnovalo i centar SOS telefona na romskom i srpskom jeziku.

– Info centar radi svakodnevno i mi smo u kancelariji omogućili da žene dolaze, da se informišu, posavetuju. Pružali smo im podršku u pisanju CV, da bi mogle u najboljem svetlu da se predstave poslodavcima. U vreme trajanja projekta imali smo otvorenu fejsbuk stranicu na kojoj smo objavljivale sve poslove oglašene na Infostudu, sajtu NZS. Tako smo podržale tri Romkinje u traženju posla. Jedna od njih je doktorka koja je ujedno bila angažovana u projektu kroz koji smo davali savete Romkinjama kako da se zaštite tokom pandemije, ona je konkurisala i dobila je posao na konkursu za novu kovid bolnicu u Kruševcu. Očekujemo i ishod sa dva konkursa, na jedan se po pozivu iz Predškolske ustanove, javila Romkinja sa završenom višom školom za vaspitače, na drugom je medicinska sestra ašplicirala za posao u Psihijatrijskoj bolnici u Toponici – ističe naša sagovornica.

Ona kaže i da su koristile mogućnosti i drugih projekata iz zemalja EU, na primer austrijskog Ter internešenela, gde su dobile mogućnost da za deset privrednika romske nacionalnosti pruiže podršku u opremi ili sredstvima  u vrednosti do 500 evra.

– Mi smo te grantove obezbedili za šest žena, a oni su obuhvatili tri plastenika za one koje žive na selu, kao i početni pribor za kozmetičarku, odnosno šivaću mašinu i opremu za ženu sa završenom obukom krojačice – objašnjava Šaćipović i naglašava da su takođe evropski fondovi omogućili tom Udruženju da tokom pandemije za 150 Romkinja obezbede pomoć u prehrambenim namirnicama i higijenskim paketima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari