Dug milion evra - moguća nagodba 1

Slovenačka kompanija „Tuš“ prvostepenom sudskom presudom dobila je spor protiv Grada Vranja na osnovu koje njima pripada novčana nadoknada od 130 miliona dinara na ime uplaćenog novca za kupovinu placa i mesečnog zakupa.

Ugovorom iz 2007. godine koji je u ime grada potpisao tadašnji gradonačelnik Miroljub Stojčić (SPS) sa „Tušom“ bilo je predviđeno da Slovenci sagrade hipermarket na površini od nekoliko hiljada kvadratnih metara. Reč je o zemljištu koje se nalazi na ulazu u Vranje preko puta Kompanije „Alfa plam“.

Na ime prenosa vlasništva nad zemljištem „Tuš“ je u gradski budžet uplatio 122,2 miliona dinara i obavezao se da plaća mesečni zakup od 140.000 dinara. Slovenci su imali tri godine da zemljište privedu nameni, ali su oni u međuvremenu upali u „finansijske probleme i odustali od gradnje predviđenog trgovinskog objekta“, kako tvrde predstavnici grada.

– Usledila je tužba koja je dobila svoj epilog u prvostepenoj presudi kojom smo obavezni da Slovencima vratimo novac, a reč je o sumi od oko milion evra – objašnjava gradski prvobranilac Dragan Mihajlović. On precizira da na ovu presudu postoji rok žalbe od 15 dana. Isti izvor navodi da po svoj prilici „grad se neće žaliti već će pokušati da kroz dijalog sa predstavnicima „Tuša“, koji treba da dođu u Vranje, postigne nagodbu i smanji iznos koji je naznačen kao obavezan u sudskoj presudi“. Mihajlović kaže da će „konačni iznos poravnanja biti poznat pre nego što istekne rok za eventualnu žalbu i da su Slovenci sada na potezu“.

Tragom nastale situacije novinar Danasa je pokušao da od bivših čelnika grada koji su direktno bili uključeni u ovaj posao sa Slovencima sazna da li je mogao da bude izbegnut sudski spor na štetu gradskog budžeta.

– Novac jeste uplaćen u gradski budžet nakon potpisivanja ugovora, ali Slovenci su propustili da u roku od tri godine, što je precizirano obostranim potpisima, zemljište privedu nameni. Krivce ne treba tražiti u gradskom rukovodstvu koje je imalo najpoštenije namere da dovede „Tuš“ u Vranje. Šta se u međuvremenu izdešavalo sa statusom ove kompanije nije mi poznato, ali očigledno da su zapali u probleme pa sada pokušavaju da spasu ono što mogu preko suda – objašnjava za Danas bivši gradonačelnik Zoran Antić (SPS). On očekuje da se postigne kompromisni dogovor oko poravnanja, ali ne u iznosu koji je označen u prvostepenoj sudskoj presudi.

Sličnog mišljenja je i Perica Janković (DS), koji je u vreme kada je potpisan ugovor sa „Tušem“ obavljao funkciju gradskog većnika za privredu i preduzetništvo.

– Mislim da nema krivaca među ljudima koji su sa najčasnijim namerama potpisali ovaj ugovor. To što se izdešavalo i što je partner iz samo njemu znanih razloga devet godina od potpisivanja ugovora pokrenuo sudski spor morao bi da bude predmet kompromisa – navodi Janković za Danas, precizirajući da je „Slovenačka kompanija odustala od izgradnje i hipermarketa u drugim gradovima u Srbiji zbog pogoršanja ekonomske situacije unutar samog „Tuša“.

Niko u Vranju nije spreman da odgovori na pitanje da li je Ugovor sa „Tušem“ mogao i ranije da bude raskinut kada je postalo jasno da oni neće graditi hipermarket na predviđenoj lokaciji te da se izbegne sudski spor kojim Slovenci potražuju milion evra uloženih para nazad.

– Umesto što je stigla tužba „Tuša“, trebalo je pokrenuti postupak da se Ugovor raskine na štetu slovenačkog partnera čime bi se smanjio iznos koji oni sada potražuju. Ovako i da dođe do vansudskog poravnanja, budžet grada će biti na neplaniranom gubitku – navode pravni stručnjaci iz Vranja za Danas.

Zbog nasleđenog minusa u gradskoj kasi od više od sto miliona dinara, koji je ostavila prethodna vlast, čelnici gradske uprave iz SNS već su doneli odluku o novom kreditnom zaduživanju, a poslednji slučaj sa presudom u slučaju „Tuš“ dodatno će opteretiti krhke gradske finansije. Grad Vranje je već na osnovu umanjenja prihoda od poreza na zarade „kraći“ za 30 miliona dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari