
Indeks potrošačkog sentimenta u SAD opao je peti mesec za redom, što je iznenadilo ekonomiste, iako su Amerikanci sve uplašeniji od toga da će trgovinski ratovi predsednika države Donalda Trampa pogoršati inflaciju u zemlji.
Indeks formira Univerzitet u Mičigenu i veoma je pomno praćen u Americi. Njegovo preliminarno očitavanje, koje je objavljeno danas, pokazuje mesečni pad za 2,7 odsto. Indeks sada iznosi 50,8 i to je njegova najniža vrednost još od juna 2022. godine.
Od januara, indeks potrošačkog sentimenta u SAD se strmoglavio za gotovo 30 odsto.
Najnovije istraživanje pokazuje da potrošači u narednih 12 meseci očekuju da stopa inflacija skoči na 7,3 odsto – što bi bila rekordna stopa u poslednje 44 godine, a što je više od očekivanja iz prošlog meseca da će inflacija skočiti na 6,5 odsto. U narednih pet godina, potrošači očekuju inflaciju od 4,6 odsto, dok su je prošlog meseca to procenjivali na 4,4 odsto.
Njihova očekivanja tipično bivaju veća od stvarne inflacije, koja je prošlog meseca bila 2,3 odsto, i bila je najniža u poslednje četiri godine. Međutim, ekonomisti i Fed – američka centralna banka – pomno prate potrošačka očekivanja, jer mogu dovesti do samoispunjenja. Naime, kad se ljudi plaše ubrzanja inflacije, tražnja za namirnicama može se povećati, ali i pritisci da se plate povećaju, što dovodi do povećanja cena.
Pogled Amerikanaca na nacionalnu ekonomiju postao je sumoran otkako su republikanac Tramp i njegova administracija krenuli u zidanje ogromnih carina na uvoz strane robe, što preti da uspori ekonomiju i podigne cene. Poslednjih sedmica Bela kuća je barem privremeno odustala od najdrakonskijih ekonomskih poteza koje je planirala ili uvela, ali carine i dalje imaju, u proseku, istorijski visoke iznose.
Šef Feda Džerom Pauel opisao je sadašnju vrednost indeksa potrošačkih očekivanja kao „izuzetak“, ali je ocenio da bi njegov postojan rast smanjio mogućnost da centralna banka saseče ključnu kamatnu stopu u skorije vreme.
Najveći trgovinski lanac u SAD Volmart je juče najavio povećanje svojih cena zbog uticaja povećanih carina.
Tramp je uveo Kini carine od 145 odsto na sve njene proizvode, čime je efektivno suspendovana trgovina sa trećim najvećim spoljnotrgovinskim partnerom Amerike. Međutim, u ponedeljak su se dve zemlje dogovorile da SAD smanje carine na 30 odsto a Kina – koja je iz odmazde svoje carine na američku robu podigla na 125 odsto – pristala je da carine spusti na 10 odsto.
Istraživanje radi kreiranje indeksa potrošačkog indeksa sprovedeno je od 22. aprila do 13. maja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.