Kako je Pink nagrađen za lojalnost vlasti 1Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Nije retkost čuti iskusne privrednike od ugleda da se drže pravila „prvo plati državi porez, pa onda sve ostalo“.

U zemlji sa finansijskom i poreskom disciplinom kakva je naša, ovo pravilo je zlata vredno, ali nažalost daleko od toga da ga se svi pridržavaju.

Tako je CINS objavio vest da su početkom ove godine reprogramirani dugovi po osnovu poreza i doprinosa preduzećima u vlasništvu Željka Mitrovića u iznosu od oko 35,6 miliona dinara.

Deo od 7,8 miliona dinara se odnosi na firmu Media Prime Time koja nije plaćala poreze i doprinose za plate i pre svega autorske honorare.

Druga firma je Junajted fud koja se bavi proizvodnjom čokolade i koja se nalazi u blokadi od 12. avgusta 2019. godine utvrđen je dug od 16,6 miliona dinara.

Takođe, firma Pink digital sistem koja je u likvidaciji duguje 11 miliona dinara, utvrdio je CINS.

Za sve ove dugove primarna Mitrovićeva kompanija Pink international company dala je zalogu i to uglavnom vozila, kako putničkih tako i transportnih, koje je Poreska uprava procenila na vrednost nešto veću od visine duga.

S obzirom da se radi o reprogramu na 24 rate po svoj prilici radi se o primeni Uredbe o postupku i načinu odlaganja plaćanja dugovanog poreza i doprinosa u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 donete prošle godine.

Ovih oko 300.000 evra i nije neka preterano velika suma u odnosu na to kolike dugove prema državi je Mitrović već imao u prošlosti.

Takođe CINS je otkrio i da je od 2012. do 2016. godine Poreska uprava u više navrata reprogramirala dug firmama Željka Mitrovića od ukupno 1,52 milijarde dinara na 93 rate ili skoro osam godina.

Zanimljivo je da je u isto vreme Pink dobijao i finansiranje od Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).

Kasnije su se pojavile tvrdnje u javnosti da je i posle 2016. godine reprogramirano još 400 miliona dinara duga, mada je Željko Mitrović u avgustu prošle godine tvrdio da Pink ne duguje ništa za porez.

Dakle, neurednost u izmirenju poreskih obaveza deluje kao konstanta u poslovanju ove medijske i poslovne imperije.

Dragan Dobrašinović predsednik Koalicije za nadzor javnih finansija smatra da je to privilegija koja se dobija za lojalnost.

„I druga preduzeća dobijaju reprograme, ali kako stvarno stoje stvari videli bi kada neki medij kritički nastrojen prema vlasti zatražio reprogram duga, da li bi i pod kojim uslovima to dobili. Ali pitanje pre svega je kako dolazi do tolikih dugova državi. Preduzetnicima blokiraju račune i pokreću mehanizme naplate i za male iznose duga, a kako onda neki nagomilaju desetine miliona dugova za porez. Mada je jasno kako i vraćam se na početak, to su privilegije, a vidimo svakodnevno i zbog čega, kako se te privilegije zaslužuju“, ocenjuje Dobrašinović.

Doduše pre tri godine imali smo prilike da vidimo kako Poreska prava prilježno radi svoj posao kada je kontrolisala poslovanje nezavisnog portala Južne vesti iz Niša, kada su proveravali poslovanje čak devet godina unazad.

Sa stanovišta poreske discipline nije baš dobra poruka ako država olako daje reprograme dužnicima, smatra ekonomista Milan Kovačević.

„Loše utiče na finansijsku disciplinu kada preduzeće zna da može da računa na reprogram, jer se onda manje i trudi sa isplati svoje obaveze. Takođe, svako pomaganje nekom preduzeću od strane države treba da donosi opštu korist, a ako ne donosi onda to ne bi trebalo raditi. Kod nas se na državnu ispomoć preduzećima olako odlučuje i mnogo novca troši. Možda bi i firme bile opreznije i urednije plaćale obaveze, ako bi se pomoć države mogla konvertovati u vlasništvo kao u nekim zemljama“, napominje Kovačević.

Kako se odobrava reprogram

Prema zakonu o poreskom postupku Poreska uprava odobrava reprogram fizičkim licima, preduzetnicima i firmama kod kojih je visina duga tolika da za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje ili mu nanosi bitnu ekonomsku štetu. Za fizičko lice to je 10 odsto od oporezivih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj je podnet zahtev za odlaganje. Za preduzetnike je to iznos jednak pet odsto od ukupnog godišnjeg prihoda iskazanog u poslednjem finansijskom izveštaju, a za srednja i velika pravna lica, to je pet odsto obrtnih sredstava iskazanih u poslednjem finansijskom izveštaju. Maksimalan rok otplate je 60 meseci, a moguće je dobiti i otpis do 50 odsto kamate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari