Krkobabić: Od pola hektara maline četvoročlana porodica može solidno da živi 1Foto: Miloš Miškov/Beta

„Rejonizacija – mapa rejona Srbije i adekvatno smešteno voćarstvo i vinogradarstvo predstavlja razvojnu šansu Srbije uz nezaobilazno udruživanje, transfer znanja i novih tehnologija, kao i ozbiljna državna ulaganja“ izjavio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić svečano otvorivši XVI međunarodni kongres voćara i vinogradara.

„Mali i usitnjen posed, prilagođen tamo gde je moguće voćarstvu i vinogradarstvu, može i mora da bude daleko produktivniji. Od samo pola
hektara određene sorte maline, jedna četvoročlana porodica može solidno da živi“ izjavio je Krkobabić.

Ovaj kongres, koji se u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Naučnog voćarskog društva Srbije ovih dana održava u Vrdniku,predstavlja najznačajniji naučni skup u oblasti voćarstva i vinogradarstva u Srbiji, organizuje se svake četvrte godine i okuplja eminentne svetske stručnjake predmetnih oblasti, navodi se u saopštenju.

Na svečanom otvaranju prisutnima su se obratili i dekan poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu prof.dr Nedeljko Tica, državni sekretar u
Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević i pomoćnik pokrajinksog sekretara za poljoprivredu Mladen Petreš kao i prof.dr Dragoslav Ivanišević.

Prof.dr Zoran Keserović je u plenarnom izlaganju izložio stanje u voćarstvu i tendecije razvoja uz konkretne predloge za ulaganja.

„Četvoročlana porodica koja u plasteničkim uslovima na pola hektara gaji dvorodnu sortu maline „Ersandira“ ili na jednom hektaru borovnicu sorte „Juk“, može pristojno da živi,“ bio je konkretan prof. dr Keserović.

Voćari u Srbiji pokazali su i razvijenu svest o potrebi udruživanja. Program finansijske pomoći zadrugama i podsticanja udruživanja koji je
od 2017. godine sprovodio, po ideji ministra Milana Krkobabića, a u saradnji sa Akademijskim odborom za selo SANU, Kabinet ministra za
regionalni razvoj a sada Ministarstvo za brigu o selu, dao je u oblasti voćarstva možda svoje najbolje rezultate.

Tako je od ukupno 207 pomognutih zadruga (od 2017. do 2021. godine), čak 69 voćarskih, što čini tačno trećinu. Od četiri složene zadruge koje su dobile sredstva 2 su voćarske i jedna je voćarsko-povrtarska.

Program finansijskih podsticaja za zadruge Ministarstvo za brigu o selu nastaviće i tokom 2022. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari