Ne davimo Beograd predlaže uvođenje poreza na ekstra profit ostvaren u vreme krize 1Foto: Shutterstock/TaniaKitura

Pokret Ne davimo Beograd predstavio je danas predlog poreske reforme koji podrazumeva uvođenje vanrednog poreza na ekstra profit pravnih lica, koji je, kako se navodi, ostvaren kao rezultat „kriznog, ratnog trenutka“.

Navodeći da je EU obavezala zemlje članice da uvedu vanredni krizni porez na ekstra profit pravnih lica, poslanica Ne davimo Beograd Biljana Đorđević izjavila je da predloženom reformom poreske politike taj pokret želi da pošalje „jasnu poruku da Srbija ne treba da bude utočište za ratne profitere, a ako neko i ostvaruje ekstra profit u vreme rata, ta dobit treba da se preraspodeli na građane“.

„Nije u redu da gradjani Srbije suštinski kreditiraju NIS, a da to preduzeće ima petostruku dobit, da imamo najviše cene benzina i dizela u regionu. Situacija sa NIS i cenama goriva pokazuje da nije fer da u uslovima inflacije, kada gradjani osiromašuju, neko ubira ekstra profit“, kazala je Đorđević na konferenciji za novinare u beogradskom Medija centru.

Ona je kazala da se drugi aspekt poreske reforme odnosi na izmene i dopune zakona o porezima na imovinu i podrazumeva da „ljudi koji su se jedva skrpili da kupe stan ne treba da plaćaju porez na imovinu“.

„Naši poreski zakoni privileguju velike, subvencionišu se korporacije, javno-privatna partnerstva, a mi hoćemo da stavimo fokus na obične ljude, da zaštitimo njihov životni standard“, rekla je poslanica Ne davimo Beograd.

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Svetislav Kostić kazao je da bi usvajanje poreza na ekstra dobit pravnih lica moglo da obezbedi „desetine milijardi dinara“, koje bi, po predlogu Ne davimo Beograd, bile namenski usmerene lokalnim samoupravama u cilju poboljšanja životnih uslova gradjana.

„NIS je u prethodne četiri godine u proseku ostvarivao neto dobit od oko 20 milijardi po godini, a u prvih devet meseci ove godine ostvario je neto dobit od 70 milijardi. Opravdano je usmeriti pažnju na tu ekstra dobit jer je ostvarena korišćenjem uslova na tržištu koji su nametnuti ratnim okolnostima u Ukrajini“, kazao je Kostić.

On je naveo da bi pravna lica plaćala taj porez samo u slučaju da ostvare ekstra dobit, kao i da bi tim porezom bili obuhvaćeni i trgovci oružjem i igre na sreću.

Govoreći o porezu na imovinu, Kostić je rekao da „porodični dom“, koji podraumeva do 20 kvadrata po članu domaćinstva, treba osloboditi plaćanja poreza.

„Porodični dom je svetinja koju treba zaštititi. Građane je potrebno osloboditi tog tereta, a da sve preko 20 kvadrata po članu domaćinstva bude oporezivo tako da oni koji imaju više od porodičnog doma, plaćaju viši porez“, rekao je Kostić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari