Pale cene i tražnja svinja i junadi, uvozi se smrznuto meso iz Evrope 1Foto: EPA-EFE/ SASCHA STEINBACH

Cene svinjskog i junećeg mesa su u Srbiji u poslednjih mesec dana pale manje od prozvođačkih, a smanjena je i tražnja pa stočari ne znaju šta će sa viškovima, a uvozi se jeftino smrznuto svinjsko meso iz Evrope.

Predsednik Asocijacije stočara Srema i Mačve Zoran Erić rekao je za Betu da je proizvođačka cena žive vage tovljenika 160 dinara po kilogramu, a da trgovci plaćaju kilogram od 130 do 135 dinara po kilogramu.

„Proizvođači svinja imaju gubitak po svakom tovljeniku po 2.000-3.000 dinara. I prasetina je pojeftinila i kilogram košta 160 dinara, a proizvođačka cena je 190 dinara po kilogramu jer su poskupeli pšenica, kukuruz i soja. U poslednjih deset godina nikad nije bilo gore“, rekao je Erić.

Dodao je da klaničari iz Srbije svakog meseca iz evropskih zemalja uvezu jeftino meso za preradu u vrednosti od tri do pet miliona evra jer je ponuda velika pošto je Kina zbog svinjske kuge u Nemačkoj prestala da ga uvozi iz tih zemalja.

Erić je rekao da su im u Ministarstvu poljoprivrede Srbije rekli da ne mogu da zabrane uvoz tog mesa zbog Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji.

Uzgajivači svinja koji su se opredelili isključivo za tu granu stočarstva, prema njegovim rečima, uzeli su podsticaje za opremu i za uzgoj svinja koji po krmači iznosi 15.000 dinara godišnje i „ne mogu sada da ugase tu proizvodnju, pa su u velikom problemu“.

„Znamo firmu koja neprekidno uvozi smrznuto meso i preradjevine i svaki taj šleper za nas znači da 1.000 svinja neće biti prodato“, rekao je Erić.

Dodao je da je „u socijalizmu postojao lanac od proizvođača do klaničara i trgovca, a da su sada pokidani i da trgovci ucenjuju klaničara, a oni proizvođače.

Iako je cena žive vage stoke pala u mesarama, kako je rekao nisu smanjene maloprodajne cene mesa kao da ga od proizvodjača još kupuju po 170-180 dinara po kilogramu.

Predsednik Udruženja Agroprofit Čedomir Keco rekao je da je sličan problem i sa junetinom jer je trenutno na tržištu višak od oko 8.000-9.000 junadi koje nemaju kome da se prodaju, a u Srbiji je potrošnja tog mesa samo 4,5 kilograma godišnje po glavi stanovnika.

On je rekao da proizvođači zbog toga nisu mogli da iskoriste ni pola sredstava koja su izdvojena za premije kako bi im se pomoglo jer je ona bila uslovljena nalaženjem kupca i prodajom.

„Posledice tako slabe tražnje će biti smanjenje proizvodnje i slabija ponuda naredne godine“, ocenio je Keco.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari