Samo još 1.500 građana može da tuži banke zbog "švajcaraca" 1Foto: BETAPHOTO/ MILOS MISKOV

Vrhovni kasacioni sud potvrdio je pravnosnažnu presudu po kojoj je raskinut ugovor o kreditu u švajcarskim francima jednog pravnog lica protiv banke, čime je upaljeno zeleno svetlo da će i preostali takvi ugovori biti raskinuti.

Međutim, većina onih koji su uzimali kredite indeksirane u švajcarskoj valuti na to ne može da računa jer su pre manje od pola godine po donošenju leks specijalisa odlučili da svoje kredite konvertuju iz „švajcarca“ u evro.

– Svi koji su tužili banke i ostali pri svojim tužbama trebalo bi da dobiju sporove, odnosno ugovori sa bankama bi po uzoru na ovaj slučaj trebalo da budu raskinuti. Ovo odgovara i onima koji nisu uzimali stambene već hipotekarne ili privredne kredite, a tužili su banke, kao i onima koji do sada uopšte nisu tužili banke. Međutim, ogromna većina, nekih 90 odsto dužnika, odustalo je od tužbi i prihvatilo konverziju i njima ugovori neće biti raskinuti – kaže za Danas predsednik Udruženja Efektiva Dejan Gavrilović.

Na konverziju je, kako kaže, pristalo 15.000 do 16.000 građana, dok se na taj korak nije odlučilo nekih 1.500, koji su ostali pri tužbama.

Ova poslednja presuda VKS-a odnosi se, kako je o tome izvestio Telegraf, o tužbi za raskid ugovora zbog bitno promenjenih okolnosti, a koju je pravno lice podnelo protiv jedne banke 2015. godine. Usvajajuća prvostepena presuda je doneta u decembru 2016, a potvrđena je od strane Privrednog apelacionog suda u februaru 2018. godine. Banka je potom uložila reviziju VKS-u, koju je Sud odbacio.

Udruženje Efektiva je još proletos upozoravalo da građani koji su uzimali stambene kredite u švajcarcima treba da ostanu pri svojim tužbama, te da nije neophodno donositi nikakav zakon.

– Pet dana pre nego što će izreći stav o ništavosti klauzule VKS je doneo presudu o raskidu ugovora. Presuda je doneta 28. marta, a Sud je 2. aprila izrekao samo deo stava o ništavosti ugovora i klauzule, ali ne i o raskidu ugovora što je bio uvod u spremanje zakona kojim se građanima omogućila konverzija u drugu valutu – ističe Gavrilović, dodajući da je Zakon o konverziji najviše je odgovarao bankama jer su od države dobile novac za otpis dela fiktivnog duga.

U jeku protesta građana pred VKS-om, sa idejom da reši problem pojavio se predsednik države Aleksandar Vučić koji im je na stepeništu suda obećao pomoć države od 120 miliona evra.

„Spremni smo da pregovaramo sa bankama da, ako sud donese odluku, banke plate 60 ili 70 odsto, a da mi pomognemo sa 20 ili 30 odsto da bi se banke umilile da na određeni način pomognu“, rekao je krajem marta Vučić okupljenim štrajkačima.

Deo oštećenih klijenata iz udruženja CHF Srbija nakon toga ušao je u pregovore sa predstavnicima banaka o rešenju problema. Krajem aprila usvojen je po hitnom postupku Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima, koji je trebalo da olakša građanima otplatu pozajmica.

To „rešenje“ je državu koštalo više od 70 miliona evra ili devet milijardi dinara, jer je leks specijalis predvideo da se preostali dug konvertuje u evre i da se od te sume otpiše 38 odsto, od čega će banke pokriti 23 odsto, a država 15 odsto duga.

Predsednica udruženja CHF Srbija Jelena Pavlović za Danas kaže da je ovaj konkretan slučaj bez značaja jer se radi o ugovoru iz privrede koji je završen.

– Raskid ugovora se odnosi na ubuduće, a u ovom slučaju ugovor je završen, što znači da budućnosti nema – napominje Pavlović i kaže da se ovde ne radi o donošenju presude već da je VKS „odbio da raspravlja o reviziji“.

To je, kako kaže, logično jer su sve odluke VKS o tužbama pre 2. aprila, kada je pod pritiskom argumentacije odlučeno da se promeni stav, bile odbijajuće.

– Mi smo oduvek bili protiv raskida ugovora o kome je Efektiva pričala, upravo jer su sve tužbe bile odbijene i zato je konverzija neuporedivo bolje rešenje. U slučaju raskida ugovora obe stranke u postupku moraju da vrate sve što su primile, sve sa kamatom – ističe Pavlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari