Suma od 5,7 miliona evra, za koju je prema istrazi reprivatizacije Luke Beograd oštećen budžet Srbije, nije razlika u procenama vrednosti akcija, već razlika u porezu na kapitalnu dobit.

Ovo za Danas tvrdi Vojislav Obradović, predsednik Kluba malih akcionara Luke, koji je u četvrtak svedočio u Specijalnom sudu u istražnom postupku protiv bivšeg ministra za privredu i privatizaciju Predraga Bubala i još sedam osumnjičenih za zloupotrebe prilikom prodaje akcija Luke Beograd preduzeću Vorldfin Milana Beka.

Prema Obradovićevim rečima, 5,7 miliona evra je razlika u porezu na dobit do 94 miliona evra, koliko bi akcije Luke Beograd vredele po proceni Instituta za ekonomske nauke. Obradović navodi da je ova procena bila „sklonjena“ i „sakrivena“ u vreme preuzimanja akcija Luke od strane Vorldfina.

– Država je samo na porezu izgubila 5,7 miliona evra, dok je na ceni akcija izgubila, kako se to i navodi u izveštaju Saveta za borbu protiv korupciju Verice Barać, 22 miliona evra, tvrdi Obradović, koji kaže da su članovi Kluba koji on vodi spremni da budu ponovo akcionari ako prethodna prodaja bude poništena. On smatra da slučaj Luke nikada ne bi imao toliki odjek da mali akcionari nisu uporno dokazivali u javnosti da su oštećeni i podseća da su svoje akcije morali da prodaju jer je država odlučila da proda svoj udeo, tako da su ostali bez upravljačkih prava.

Kao što je poznato, Luka je prvi put privatizovana 1998. godine po tada važećem zakonu o svojinskoj transformaciji, kada je 60 odsto akcionarskog kapitala besplatno podeljeno zaposlenima, 30 odsto preneto na akcijski fond, a deset odsto republičkom penzionom fondu, tako da je praktično država odlučivala o 40 odsto.

Za oko 50 miliona evra 2005, otkupom akcija od države i akcionara, Luku je kupio Vorldfin, tada zajednička firma Milana Beka i Miroslava Miškovića (koji se kasnije povukao iz tog posla). Ponudu od devet evra po akciji, koja je bila nešto iznad do tada važeće procene vrednosti, država je prihvatila iako je u tom trenutku institucijama već bio poznat izveštaj Instituta za ekonomske nauke, prema kome je vrednost po udelu iznosila 22,18 evra. Ipak, izveštaj nije ni stigao do Skupštine akcionara, koja se održavala upravo tih dana tako da su oni, kako tvrde, dovedeni u zabludu, jer se smatralo da je ponuda Vorldfina zasnovana na proceni Instituta. Tom utisku je doprinelo i što je država, kao najveći pojedinačni akcionar, odlučila da proda svoj deo. Mali akcionari su navodili da su tako oštećeni za 21,5 miliona evra, a država za oko 22 miliona, te da je po proceni Instituta, vrednost Luke bila oko 94 miliona evra.

Maliakcionari su pokrenuli više sudskih sporova a u decembru 2012. Luka je saopštila da je Privredni apelacioni sud odbacio tužbu malih akcionara sa obrazloženjem „da se vrednost akcija utvrđuje na tržištu odnosom ponude i tražnje, da su akcionari svojom slobodnom voljom prodali akcije“, te da je reč o jednom od slučaja sa liste „24 sporne privatizacije“, koji je dobio sudski epilog. Rešenjem Vrhovnog kasacionog suda Srbije, 29. juna 2011. okončani su zemljišno-knjižni sporovi između Luke i Grada Beograda, koji su vođeni od februara 2003. oko prava na raspolaganje lučkim zemljištem od oko 200 hektara.

Kasacioni sud je tom odlukom potvrdio rešenja Višeg suda u Beogradu od 21. jula 2010. godine „kojim se odbija u celosti kao neosnovan zahtev Grada Beograda za upis prava korišćenja na lučkom zemljištu i konstatovano da je zakoniti korisnik tog zemljišta preduzeće Luka Beograd“.

Viši sud u Beogradu, 16. maja 2011, privremeno je Luci Beograd zabranio raspolaganje lučkim zemljištem, a Milan Beko ponudio je tada Beogradu da otkupi Luku. Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas je izjavio da je Grad spreman da preuzme Luku, po ceni po kojoj je Beko kupio to preduzeće, odnosno za 40 miliona evra. Sa svoje strane, Luka Beograd je saopštila da je za 93 odsto akcija tog preduzeća plaćeno 54 miliona evra, a prodajna cena bi bila 74 miliona evra, kada se doda kamata po kojoj se država zadužuje na finansijskom tržištu.

Bubalo i još sedmoro državnih funkcionera i rukovodilaca Luke iz 2004. i 2005. uhapšeni 14. juna i po nalogu Tužilaštva, nalaze se u pritvoru.

Dalje se ne može

Kada je drugi put u maju 2013. godine saslušan u Upravi kriminalističke policije zbog Luke, Beko je saopštio da je“svoje odgovore detaljno potkrepio odgovarajućom dokumentacijom“. „Luka je izgubila već sedam godina čekajući da se veštački napravljena afera razreši i u tom periodu je samo poslovnim bankama platila 23 miliona evra kamata, potpuno onemogućena da realizuje makar deo svojih investicionih potencijala. Dalje više ne možemo“, saopštio je Beko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari