Srbija po investicijama ispod proseka u regionu 1Foto: Božidar Petrović/Fonet

Privredni rast u prošloj godini bio je iznad očekivanja. Nekoliko puta su podizane stope procenjenog privrednog rasta do poslednje procene Republičkog zavoda za statistiku koja iznosi 2,7 odsto.

Poljoprivredna proizvodnja bila je iznad očekivanja i to je dodatno doprinelo višem privrednom rastu. Međutim, koliko god je dobro da je rast prošle godine konačno bio nešto viši, treba imati u vidu da to u statističkom smislu kreira novu, višu bazu za računanje stope privrednog rasta u ovoj godini. Otuda, ako je deo privrednog rasta u prošloj godini bio privremenog karaktera i baziran na nešto višem korišćenju postojećih kapaciteta, ako ostvarimo nešto slabiju poljoprivrednu godinu, i sa višim nivoom BDP-a s kojim započinjemo ovu godinu, može biti teže nego što očekujemo da ponovimo ili uvećamo stopu rasta BDP-a u 2017. godini – kaže u razgovoru za Danas Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije.

Šta će biti najveći izazovi za ostvarivanje projektovanih tri odsto rasta?

– Viši privredni rast mora da se „zahukta“ unutar privrede, da se vidi veći rast investicija, građevinarstva, da rastu porudžbine u privredi i da su optimistična očekivanja privrednika i građana. Nema, međutim, dovoljno naznaka u tom pravcu. Strane direktne investicije su relativno skromne, a po ukupnim investicijama u odnosu na BDP, Srbija (koja je na oko 18 odsto) i dalje je ispod proseka u našem regionu. Za kontinuirano visoke stope privrednog rasta potrebno je da investicije budu preko 25 odsto BDP-a. Dakle, viša osnova za izračunavanje BDP-a (zbog rasta u prošloj godini), rizik lošije poljoprivredne godine, još uvek relativno niske investicije i stagnacija u zemljama evrozone, predstavljaju ozbiljne izazove za ostvarenje projektovane stope rasta u 2017. od tri odsto. Ali treba imati u vidu i da tih tri odsto još uvek nije dovoljno da bismo počeli da sustižemo ostatak Evrope.

U kojoj meri kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu, jačanje dolara itd. mogu ugroziti stabilnost finansijskog sistema i javne finansije?

– Pošto je deo javnog duga naše zemlje u dolarima, rast vrednosti dolara ima uticaja na vrednost javnog duga Srbije ako ga izražavamo u evrima ili dinarima. Otuda i dug (koji je delom u dolarima) prema BDP (koji se stvara u dinarima) može da raste bez novog zaduživanja. I to stvara nepovoljne efekte, pre svega, na inostrane procene finansijske stabilnosti zemlje. S druge strane, dolar je već znatno ojačao u odnosu na evro i otvoreno je pitanje koliko dodatno može da dobija na vrednosti.

Da li postoji opasnost da odliv kapitala u SAD zbog povećanja kamatne stope FED-a izazove nestabilnost deviznog kursa?

– Više kamatne stope u SAD učiniće investicije u dolarima atraktivnijim u odnosu na evro i valute u njegovoj „hemisferi“ kakav je i dinar. Otuda treba očekivati manju tražnju za domaćim hartijama od vrednosti i postepeno seljenje u zonu dolara koje će trajati dok god postoji značajnija razlika u kamatnim stopama između SAD i evrozone. U takvim okolnostima mogući su uticaji na rast domaćih kamatnih stopa kako bi se kapital zadržao u zemlji, ali i pritisci na deviznom tržištu u pravcu slabljenja dinara, ako dolazi do povlačenja novca i kapitala iz Srbije. Krajnji efekti na kretanje kapitala zavisiće i od stepena neizvesnosti koje proističu iz nove ekonomske politike novog američkog predsednika, ali i, s druge strane, snage EU da Bregzit bude relativno efikasan i uredan.

Da li prema vašem mišljenju monetarna politika, s obzirom na restriktivnu fiskalnu politiku, omogućava privredni rast?

– Monetarna politika sama ne može mnogo da učini za privredni rast, ali može da obezbedi stabilnost cena i finansijsku stabilnost koje mogu bitno pozitivno uticati na ukupne uslove poslovanja. U postojećim uslovima dovoljno je da monetarna politika bude konzistentno u okviru zvaničnog monetarnog modela ciljanja inflacije i da čini napore u domenu dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, što je i naša obaveza po programu sa MMF-om. Izlazak iz tog okvira ponašanja nije dobar jer može uticati na rast percepcije rizika prema našoj zemlji, a to onda može imati nepovoljne posledice na investicije i privredni rast.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari