Srbija prerađuje manje od četiri odsto otpada 1Foto: Pixabay/RitaE

U 2018. godini, prosek generisanog otpada u 28 zemalja Evropske unije iznosio je 5,1 tonu po glavi stanovnika. U Srbiji je svaki građanin “proizvodio” znatno više, prosečno 7,3 tone, ali opet manje od Bugarske (18,5 tona) ili Rumunije (10,4) dok su manje od nas po stvorenom otpadu na godišnjem nivou u Slovenija (četiri tone), Mađarska (1,9 tona) i Hrvatska (1,4 tone).

Ako je za utehu, u većini zemalja uvećavaju se količine otpada po stanovniku, ali je najamnji rast zabeležen u Srbiji i Hrvatskoj. To su podaci iz publikacije “Statistika i računi životne sredine” koju je objavio Republički zavod za statistiku koji u saradnji sa Eurostatom, u okviru implementacije IPA 2017. već nekoliko godina prikuplja uporedive podatke iz te oblasti.

Zanimljivi su i brojevi koji se odnose na tretirani otpad, pa prosek za EU iznosi oko 4,9 tona po stanovniku pri čemu je u ukupno tretiranoj količini otpada, 49,4 odsto bilo ponovo korišćeno, a preostalih 50,6 procenta odloženo.

Među zemljama regiona, Slovenija, sa udelom ponovo korišćenog otpada od oko 93 odsto daleko je iznad evropskog proseka, kao i Mađarska, sa oko 69 odsto.

Hrvatska, sa oko 56 procenta malo je iznad proseka zemalja EU dok je daleko ispod Srbija sa oko četiri odsto, ali i Rumunija sa 3,5 odsto, i Bugarska, sa 2,9 procenata.

U Srbiji, od ukupno proizvedenih 66,6 miliona tona otpada, samo dva miliona potiču iz domaćinstava dok je količinu od 53,8 miliona tona nagomilao sektor rudarstva.

U delu publikacije “Statistika voda” navodi se da je Srbija u 2018. sa 5,6 milijardi kubika zahvaćene vode bila na drugom mestu, iza Rumunije, a ispred Bugarske, Mađarske, Slovenije i Hrvatske.

Najveće količine vode iskorišćene su za proizvodnju i snabdevanje električnom energijom, čak 76,8 odsto dok su domaćinstva upotrebila ukupno šest procenata.

Srbija, pritom, ima problem i sa tretmanom otpadnih voda, pa tako u sektoru domaćinstava prečišćava se svega 12,9 odsto ispuštenih količina.

Bolje rezultate imaju Mađarska (sa 80,4 odsto), sledi Slovenija (68,9 procenta), Bugarska (63,7 odsto), Rumunija (48,1 odsto) i Hrvatska (36,9 procenata).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari