Varljivo zatišje 1

Raspoloženje trgovaca valutama polako se popravlja, s obzirom na to da se ključni problemi sa kojima se devizno tržište suočavalo početkom ove godine, nisu intenzivirali. Kad je reč o ekonomskim pokazateljima SAD, oni nisu uniformno pozitivni, ali se nisu ni pogoršali, dok je nešto sporiji skok dolara umirio globalne strahove u vezi sa likvidnošću. U protekle dve nedelje i cena sirove nafte beleži rast za više od 40 odsto u odnosu na najniži nivo u januaru – navodi u najnovijoj analizi Džon Hardi, direktor sektora Strategije na deviznom tržištu u Sakso banci.


Ovaj analitičar ukazuje i na drastičan pad nivoa zabrinutosti, izazvane kineskom deviznom politikom. Tome su, kako kaže, najviše doprinele tvrdnje zvaničnog Pekinga da je sve u redu i da ostaju nepokolebljivi u održavanju projektovanih ciljeva rasta BDP-a od 6,5 do 7,0 odsto. Prema oceni Hardija bolje raspoloženje na tržištu pokazuje da su najveće valute, posmatrano generalno, oslabile a zahvaljujući tome robne valute i valute zemalja u razvoju naglo su se vratile u život.

– Ali, iako smo bili svedoci iznenadnog razilaženja olujnih oblaka, koji su u prethodnih nekoliko nedelja pretili svetskim tržištima, moramo da se zapitamo da li je, ipak, reč samo o zatišju. Utoliko pre što su se ocene raspoloženja na tržištu, bazirane na istraživanju Američke asocijacije individualnih investitora (US AAII), pogoršale do nivoa neviđenog još od globalne finansijske krize. Konstatuje se, takođe, da tržišta kapitala vole da se penju uz zid briga, kao i da smo početkom godine izgradili zid briga veličine Donalda Trampa – ističe Hardi.

On tvrdi da jedno od ključnih pitanja, koje se nametnulo u vreme previranja na deviznom tržištu, glasi: da li centralne banke sve više gube kontrolu nad monetarnom politikom koja ne nudi prave lekove za rešavanje slabosti. Hardi u tom kontekstu podseća da je tržište „veoma pristrasno“ kad je reč o efikasnosti politike negativnih kamatnih stopa. Oči glavnih aktera na globalnom tržištu kapitala ponovo su uprte u Evropsku centralnu banku, mada je malo onih koji veruju u to da Mario Dragi i njegov tim mogu da ponude neko impresivno rešenje. Podsetimo da je nakon veoma obećavajućih, i neispunjenih, novih mera najavljenih na sastanku ECB održanom 3. decembra 2015, kurs evra doživeo drugi najveći skok ikada viđen u jednom danu. „Skok u raspoloženju rizika zapravo je kupovanje vremena, a najavljena serija sastanaka centralnih banaka mogla bi da naglasi slabost tržišta i neizvesnost onoga što sledi“, zaključio je Džon Hardi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari