Sa oko tri sata zakašnjenja i uz dve pauze juče je u Skupštini Srbije, konačno počela sednica na čijem dnevnom redu je najvažniji zakon – predlog državnog budžeta za 2014. godinu i set pratećih finansijskih zakona. Nedostatak kvoruma bio je osnovni razlog kašnjenja, budući da je prilikom utvrđivanja dnevnog reda ustanovljeno da je u sali 125, umesto 126 poslanika vladajuće većine. Opozicija je odbila da ubaci svoje poslaničke kartice u identifikacionu jedinicu, ocenjujući da je ovo početak kraja vladajuće koalicije.

Oni su pozvali vlast i da, umesto natezanja oko kvoruma, raspiše izbore, jer je očigledno da nema većinu. Većina je ipak obezbeđena i to uz pomoć nezavisnog poslanika Vuka Jeremića koji je naveo da lično smatra da tehnička opstrukcija rada parlamenta nije način da se pokaže neslaganje s nekom politikom.

Dok je trajalo natezanje oko kvoruma i početka sednice Lazar Krstić, ministar finansija strpljivo je čekao da se poslanici okupe, kako bi napokon objasnio kakvi su finansijski planovi države za narednu godinu. Kada mu se napokon ukazala prilika da govori, Krstić je rekao da se predloženim zakonima koji prate donošenje budžeta za 2014. godinu, Vlada trudi da zemlju spasi od „nekontrolisanog scenarija“, poput grčkog ili portugalskog. Mere su preduzete u poslednjem trenutku i predstavljaju minimum koji je neophodan, a pri tom je i socijalno odgovoran, rekao je on.

Kao tri osnovna razloga za predlaganje 11 zakona, Krstić je naveo suočavanje s realnošću i prvi korak ka smanjenju deficita i javnog duga, pospešivanje borbe protiv sive ekonomije i tehnička unapređenja nekih sistemskih reformskih zakona usvojenih u poslednjih godinu dana. On je istakao da je loše što je konsolidovani deficit budžeta 7,1 odsto BDP-a, ali da bi bez sprovedenih mera on bio devet odsto, i da je država morala da ispoštuje ranije preuzete obaveze davanjem garancija za zaduživanje javnih preduzeća i sanacijom državnih banaka.

Za razliku od ministra finansija i vladajuće koalicije, opozicija smatra da je predloženi budžet Srbije za 2014. godinu zbir višegodišnjih slabosti, da je nerealan i da će doživeti krah, a da će ceh pogrešne politike ponovo plaćati građani. Demokratska stranka, kako se već čulo, čak će tražiti da se iz skupštinske procedure povuče predlog državnog budžeta, jer je nerealan. Poslanik DS Božidar Đelić napominje da će „cena budžeta“ biti rast zaduženosti Srbije i povećanje poreza na dodatnu vrednost i da jedino što vlada garantuje građanima je „da će svake godine njenog mandata živeti sve gore“. On je ukazao i da smanjenje plata u javnom sektoru neće doneti ni polovinu novca za garancije kredita Srbijagasa.

I Demokratska stranka Srbije glasaće protiv seta ekonomskih zakona, jer se oni, kako smatraju u toj stranci, isključivo odnose na fiskalnu konsolidaciju, dok su razvojne mere izostale. „Ovaj set zakona ne daje odgovor na ključno pitanje, kako dobiti nova radna mesta i kako razviti Srbiju“, ocenio je poslanik DSS Nenad Popović, dodajući da je bilo predviđeno da se u budžet do kraja godine slije 873 milijarde dinara, ali da je do kraja oktobra naplaćeno svega 659 milijardi dinara, što znači da bi u sledeća dva meseca trebalo da se sakupi više od 230 milijardi, što je nemoguće.

Za predsednika LDP, Čedomira Jovanovića predloženi budžet je „zbir višegodišnjih slabosti, kukavičluka i gluposti politika i političara koji su vodili Srbiju“. Za podršku LDP-a, budžet bi trebalo fokusirati na uzroke problema, kao i na ozbiljne reforme, između ostalog, penzionog sistema, poreske politike i radnog zakonodavstva. Prema njegovim rečima, ono što je dobro u budžetu za 2014. je iskrenost onoga koji taj budžet napravio, jer priznanje da je deficit 7,1 odsto pokazuje spremnost da se prekine sa politikom laganja.

Protiv predloženih ekonomskih mera glasaće i poslanici Ujedinjenih regiona Srbije, a lider ove stranke i bivši ministar finansija, Mlađan Dinkić, kaže da su predložene mere bazirane na potpuno pogrešnom ekonomskom konceptu. Umesto da se stimulišu nove investicije koje bi povećale proizvodnju i omogućile zapošljavanje ukida se i ono malo poreskih podsticaja, istakao je Dinkić, a kao primer naveo je brisanje člana 48 Zakona o porezu na dobit, čime se ukidaju poreske olakšice malim i srednjim preduzećima.

I pored primedbi koje su na predloženi budžet i prateće zakone juče na početku rasprave imali i poslanici vladajuće koalicije sva je prilika da će oni na kraju rasprave podržati predložene ekonomske mere za narednu godinu . To su već najavili poslanici Ljajićeve SDPS , Dačićevi socijalisti i Krkobabićev PUPS. Njihova zajednička ocena je da budžet za narednu godinu odražava realnost i uvažava socijalno stanje u državi. U njemu, smatraju poslanici vlasti, nema prikrivenih stavki, a po prvi put će biti donet na vreme, do 15. decembra.

Stefanović: Bivše demokrate od blata treba praviti

„Ovo je jedan od najlošijih momenata u funkcionisanju vladajuće koalicije i potvrđeno je da nekih bivših demokrata nema, od blata bi ih pravili da obezbede većinu“, rekao je Borislav Stefanović, šef poslaničke grupe DS, komentarišući činjenicu da je početak rasprave o budžetu zapravo obezbedio bivši demokrata Vuk Jeremić, a ne vladajuća koalicija. Stefanović je naveo da to pokazuje da u vladajućoj koaliciji nema dovoljno ozbiljnosti i spremnosti, a ni jedinstva, da nešto što je najosnovnije, a to su finansijski zakoni, stave na dnevni red.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari