
Dekarbonizacija u Srbiji nije samo legalna potreba, već i veliki politički potencijal i nedostajuća karika u pristupnom procesu Evropskoj uniji, zato je neophodno napraviti krupne korake ubrzanju prelaska ka proizvodnji zelene energije, rečeno je danas na otvaranju konferencije „Zeleni hidrogen u Srbiji: Izazov za budućnost“.
Šef privrednog odeljenja u Ambasadi Nemačke u Beogradu Denis Kajzer izjavio je da Nemačka radi na uvođenju zelenog vodonika da bi do 2055. postali energetski neutralna zemlja.
Kako je naveo, uvođenje zelenog vodonika je deo ključne strategije dekarbonizacije evropskih zemalja poput Nemačke.
Kajzer smatra da je neophodno napraviti promene u industriji, dodajući da je upravo zeleni vodonik namenjen industriji i da je zato neophodno izgraditi neophodnu infrastrukturu.
Prema njegovim rečima, pred EU je dug put i regulisanje i drugih sektora poput saobraćaja, proizvodnje električne energije i grejanja.
Govoreći o ključnim oblastima u dekarbonizaciji i uvođenju zelenog vodonika, on je naveo da je neophodno da luke budu spremne da bi se poboljšala mreža distribucije zelenih gasova.
Generalna direktorka Agencije Leipziger Energiesellschaft Tina Šer izjavila je da bi zeleni vodonik proizveden u Srbiji mogao da zadovolji i potrebe nekih EU zemlja među kojima je i Nemačka.
Ona je navela da se očekuje da projekat bude završen do kraja 2026. godine, ističući da je ključ uspeha projekta memorandum o razumevanju potpisan sa Srbijagasom.
Šer je istakla da će se postrojenja za realizaciju pilot-projekta najverovatnije postaviti u blizini granice sa Mađarskom i da se očekuje da će se „evropska kičma“ projekta proizvodnje zelenog hidrogena nalaziti baš tu.
Postoji i alternativna ideja da postrojenja za transport zelenog hidrogena iz Srbije ka Nemačkoj budu postavljena ispod nivoa reke Dunav, kazala je Tina Šer.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.