Zajedno smo jači 1

Ekonomije Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija i UNMIK/Kosovo prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti) su, nesumnjivo, i dalje slabo integrisane u svetske trgovinske tokove.

Regionalna ekonomija trpi zbog mnogobrojnih prepreka koje su nastale posle raspada Jugoslavije, pri čemu carine nisu najveći problem (čak su niže nego ranije kada su iznosile i do 30 odsto) već su to necarinske barijere, koje članice CEFTA nameću jedna drugoj. Procenjuje se da bi otklanjanje tih prepreka, reč je pre svega, o usklađivanju propisa, sertifikata, carinskih procedura, ali i o efikasnijem radu graničnih službi, moglo za trećinu da podigne nivo međusobne trgovine. Procene, takođe, govore da bi stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora bez barijera, privuklo više stranih investicija, naročito privatnih, a povećao bi se i izvoz, uz veći udeo visoko tehnoloških proizvoda, kako bi se postigao održivi ekonomski rast. Treba naglasiti da je u periodu od 2000. do 2016. godine, u Srbiji realizovano čak 30 milijardi, od ukupno oko 55 milijardi dolara stranih direktnih investicija, koliko je uloženo u Region, a u proteklih pet godina otvoreno je gotovo 400.000 radnih mesta. Izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora i regionalne integracije, preduslov su da se ekonomije Zapadnog Balkana uspešnije pripreme za ulazak na zajedničko evropsko tržište.

U tom kontekstu treba posmatrati i Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor Zapadnog Balkana, usvojen prošlog leta na samitu u Trstu, kojim su obuhvaćene četiri celine: trgovina, investicije, mobilnost i digitalno tržište. Kada je u pitanju trgovina, svi učesnici su se složili da je neophodno usvojiti dodatni protokol o trgovini uslugama, poput finansija, osiguranja i saobraćaja, kao i započeti pregovore o novom protokolu za rešavanje sporova. To uključuje i odredbe o e-trgovini i spoljnim carinskim tarifama. Akcenat treba staviti i na razvoj privatnog sektora, kao i na otklanjanje prepreka, koje koče veću mobilnost kako kvalifikovanih radnika, tako i studenata, istraživača i nastavnog osoblja u visokom obrazovanju. Sprovođenje Akcionog plana već je započelo u oblasti investicija, digitalne agende, mobilnosti visokoobrazovane i kvalifikovane radne snage, dok se u segmentu trgovine tek očekuju značajniji koraci zasnovani na načelima CEFTA i EU. Polazeći od pretpostavke da bi Zapadni Balkan mogao da bude atraktivna destinacija za investiranje, zajednička privredna komora napravila je zajedničku onlajn platformu koja sadrži sve podatke važne potencijalnim investitorima – od makroekonomskih pokazatelja, kreditnog i poslovnog rejtinga, do informacija o regulatornom okviru za poslovanje i odgovora na pitanja zašto investirati na ovom prostoru. Regionalno ekonomsko povezivanje trebalo bi da doprinese iskorišćavanju ogromnog potencijala ovog Regiona od oko 20 miliona ljudi. Treba, međutim, naglasiti da uspostavljanje ovakvog područja nije alternativa, niti proces koji se odvija paralelno sa procesom evropskih integracija, već je cilj da se ojača kapacitet zapadnobalkanskih ekonomija, kako bi što pre ispunile kriterijume za pristupanje EU.

Sudeći prema najavama naredni samit Zapadnog Balkana, koji će biti održan u julu 2018. u Londonu, baviće se pitanjima u vezi sa Berlinskim procesom, čiji je cilj stabilnost, ekonomski prosperitet i evropski put Regiona. I u novoj Strategiji EU za Zapadni Balkan, koju je Evropska komisija usvojila 6. februara 2018, ukazano je, između ostalog na značajan ekonomski potencijal ovog Regiona. Konstatovano je da je stopa rasta veća od one u EU, kao i da ovo tržište postaje sve interesantnije za robe i usluge iz Evropske unije. Ipak, u Evropskoj komisiji smatraju da su potrebni dodatni napori kako bi se povećala konkurentnost privreda Zapadnog Balkana i rešio problem visoke stope nezaposlenosti, naročito među mladima. Osim toga, modernizovanje regionalnih privreda će, zauzvrat, privući više privatnih investicija iz EU i povećati potražnju za robom i uslugama iz EU. Politika evrointegracija sastavni je deo šire strategije jačanja EU do 2025. godine i uz jaku političku volju, sprovođenje trajnih reformi i rešenje sporova sa susedima, Srbija i Crna Gora bi mogle biti potencijalno spremne za članstvo do tog datuma. Kako bi ispunile stroge kriterije za članstvo, države Zapadnog Balkana moraju da sprovedu sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima, poput vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i reforme javne uprave.

Autor je ekonomista – naučni savetnik

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari