Žrtvujemo planetu zarad ispunjenja osnovnih potreba društva 1Photo: Pixabay / TheDigitalArtist

Nijedna zemlja nije uspela da zadovolji osnovne društvene potrebe svog stanovništva u poslednjih 30 godina, a da pri tom ne izvrši jak pritisak na prirodne resurse, pokazuje studija.

Posmatrajući uzorak 148 zemalja, istraživanje Univerziteta u Lidsu pokazalo je da bogate zemlje dovode budućnost planete u opasnost da bi ostvarile minimalne dobitke u ljudskom blagostanju, dok siromašne zemlje žive u ekološkim granicama, ali ne uspevaju u oblastima kao što su očekivani životni vek i pristup energiji, prenosi Gardijan.

U izveštaju, koji je usledio nakon završetka razgovora o klimatskim promenama Cop26 u Glazgovu, navodi se da će se na aktuelnim trendovima u narednih 30 godina taj obrazac ponoviti i poziva se na ponovno razmatranje ekonomskih modela u kojima dominira rast.

Autori studije kažu da je istraživanje prvi pokušaj da se prati napredak prema zemljama u ostvarivanju ekoloških i socijalnih ciljeva, te da čak i bogate zemlje za koje se smatra da imaju dobre podatke o održivosti – kao što su Nemačka i Norveška – koriste više od svog pravednog udela u svetskim resursima.

U izveštaju, koji je objavljen u časopisu „Nature Sustainability“, navodi se da bogate zemlje, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Kanadu ostvaruju minimalne društvene dobitke uprkos korišćenju resursa na nivou koji je u skladu sa klimatskim i ekološkim slomom.

Siromašnije zemlje kao što su Bangladeš, Malavi i Šri Lanka živele su unutar planetarnih granica, ali i dalje nisu uspele da zadovolje osnovne ljudske potrebe.

U studiji je takođe procenjeno da li zemlje deluju unutar šest planetarnih granica, uključujući globalno grejanje, prekomernu upotrebu đubriva i promenu kopnenog sistema.

Dr Endru Faning, glavni autor izveštaja, rekao je: „Svima je potreban dovoljan nivo resursa da bi bili zdravi i da dostojanstveno učestvuju u svom društvu, ali takođe moramo da osiguramo da globalna upotreba resursa ne bude toliko visoka da izazovemo klimatski i ekološki slom.“

On je dodao da je loša vest i to što se povećava broj zemalja koje nepromišljeno upotrebljavaju resurse, što se posebno odnosi na emisiju ugljen-dioksida, te da zabrinjava otkriće da zemlje imaju tendenciju da prekorače planetarne granice brže nego što ostvaruju minimalne socijalne potrebe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari