Ruski potpis na ulicama Beograda 1Foto: Beta/AP Photo/Darko Vojinovic, File

Sagovornici Demostata kažu da je uticaj koji Rusija ima u bezbednosnom sektoru u Srbiji često prisutan uz punu saglasnost srpskih vlasti, a pojedini navode da je upravo ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin čovek za vezu sa ruskim bezbednosnim sektorom.

Uz podsećanje na medijske navode da su Srbija i Rusija navodno formirale radnu grupu za zajedničku borbu protiv obojenih revolucija, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku Predrag Petrović kaže da se vide posledice delovanja na zajedničkim ciljevima i interesima.

Ocenivši da je saradnja sa Rusijom krajnje netransparentna, bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić kaže da su radikali, a sada naprednjaci, oduvek najjači eksponent ruskog interesa u Srbiji.

Glavni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm smatra da navodna radna grupa Srbije i Rusije za borbu protiv obojenih revolucija nije „ozbiljna priča“, jer u tom slučaju u nju ne bi bio uključen Vulin, a da je uticaj Rusije na bezbednosni sektor u Srbiji pre svega politički.

Rusi preko huligana pokušavaju da destabilizuju Srbiju”, „I LGBT aktivisti i takozvane patriote masno su plaćeni iz stranih centara moći”, objavili su na naslovnim stranama pojedini provladini tabloidi nakon Evroprajd šetnje koja je u nedelju održana u Beogradu.

Retka prilika da se na naslovnicama tih novina pročita da su Rusi odgovorni za destabilizaciju ili pokušaj destabilizacije Srbije.

Kremlj je više puta demonstrirao da je Balkan pogodno okruženje za uzvratne udarce Sjednjenim Državama i Evropskoj uniji.

Etnički, politički i društveni lomovi, koji nisu nepoznanica u regionu, zajedno sa široko rasprostranjenim razočaranjem sporim tempom evroatlantskih integracija, već godinama prave pogodno tlo za ostvarivanje interesa Moskve.

Ruski potpis uglavnom je vidljiv u bezbednosnom sektoru, obaveštajnim i vojnoobaveštajnim operacijama koje je Rusija sprovela širom regiona, kao i kroz operacije dezinformisanja, propagande i političkog mešanja.

Takođe, krajnje desničarske nacionalističke i verske grupe lagan su plen za Moskvu i promociju njenih „tradicionalnih” vrednosti, što se najslikovitije videlo na protestima protiv Evroprajda, na kojima su neki demonstranti isticali ruske zastave i propratni Z simbol.

Upravo je Evroprajd iskorišćen kako bi se na protestima pokazao animozitet prema zapadu i zapadnim vrednostima, a kroz to dala podrška Rusiji i ratu koji vodi u Ukrajini.

Vlast uspešno manipuliše ruskim uticajem

Direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku Predrag Petrović kaže da postoje informacije da su neke ekstremne desničarske organizacije, grupacije i pojedinci finansirani iz Rusije, i preko oligarha Konstantina Malofejeva.

Ali, mnogo je bitnije, naglašava Petrović, šta vlasti u Srbiji rade da bi se to sprečilo.

„Ne rade ništa, to koriste za svoje svrhe, dozvoljavaju usmeravani uticaj Rusije kako bi se zapadu predstavili kao jedina moguća zdrava vlast”, kaže Petrović.

Teško je proceniti koliki je tačno uticaj Rusije na bezbednosni sektor u Srbiji, ali taj uticaj je često prisutan uz jasnu saglanost srpskih vlasti, navodi on. Na taj način aktuelna vlast kontroliše i upravlja ekstremno desničarskim organizacijama i grupacijama.

„Režim svakako direktno kontroliše određeni broj ekstremno desničarskih organizacija i partija, kao što je Srpska desnica Miše Vacića, dok drugima pokušava da manipuliše i dozvoljava im veći prostor za delovanje.

To im služi da zapadu pokažu da je Srbija pod autentičnim uticajem i pritiskom Rusije i da neke odluke, poput uvođenja sankcija Rusiji ili zauzimanja oštrijeg stava, ne može da donosi, jer Rusija lako može da destabilizuje situaciju”, navodi Petrović.

Ruski uticaj je prisutan, ali je pitanje koliko je autentičan i autentično jak, a koliko ga vlast usmerava u cilju postizanja što većeg manevarskog prostora u odnosu sa zapadom. Do sada je, kako procenjuje Petrović, režim dosta uspešno manipulisao ruskim uticajem.

Naravno, podseća da je dobar deo glasača SNS konzervativan i proruske orijentacije, ali dodaje i da je činjenica da SNS ništa nije radila kako bi to promenila i smanjila takav sentiment, već ga je podsticala.

„To može, u krajnjoj liniji, i da im se obije o glavu jer se igraju sa vatrom. Neke od tih grupacija mogu da se otrgnu kontroli tako da vlast više neće moći da ih usmerava u pravcu u kojem želi”, navodi Petrović.

To neće moći da potraje još dugo jer će pritisci na Srbiju da se bori protiv ekstremne desnice biti sve jači.

Rusija već duži niz godina pokušava da poveća svoj uticaj na sektor bezbednosti Srbije, što se videlo i kroz sektor odbrane, odnosno zajedničke vojne vežbe sa Vojskom Srbije, ali i kroz saradnju sa bezbednosnim službama, srpskom policijom.

Krajem prošle godine mediji su preneli da su Srbija i Rusija formirale radnu grupu za borbu protiv obojenih revolucija.

Prošle godine se Vulin više puta sastao sa sekretarom Saveta bezbednosti Rusije Aleksejem Patruševim, a na jednom sastanku je, kako je tada preneo MUP u saopštenju, istaknuto da su obojene revolucije tradicionalni instrument politike određenih centara moći i zemalja, koje imaju za cilj narušavanje državnosti i gubitak suvereniteta pod izgovorom demokratizacije, te konstatovano da se slobodne zemlje moraju tome odupreti.

Radna grupa, iako niko nije zvanično potvrdio njeno postojanje, verovatno je neformalne prirode, smatra Petrović, ali ističe da se vide posledice delovanja dve zemlje na zajedničkom cilju i interesu.

„Mi smo imali informaciju da je sastanak ruske opozicije u Beogradu bio prisluškivan i da je to prosleđeno ruskoj strani, što je bilateralna saradnja između dve službe. Srpska služba ili samostalno sazna da ruska opozicija ovde organizuje sastanak pa to snimi i pošalje, ili dobije molbu od prijateljske službe iz Rusije da nadzire i snimi sastanak i prosledi te snimke Rusiji. Tako se odvija saradnja između službi bezbednosti“, dodaje on.

Vlast voljno sarađuje sa Rusijom i na bezbednosnom planu

Uz ocenu da režim u Srbiji voljno sarađuje sa Rusijom i na bezbednosnom planu, glavni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm kaže da navodna radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija nije ozbiljna priča jer, da jeste, kako kaže, time se ne bi bavio Vulin.

„Da je uspostavljena ozbiljnija saradnja, bio bi Vučić direktno uključen u to, ne bi Vulin to radio. To je nešto što Vulin koristi za samopropagandu, jer, da podsetim, vlast u Srbiji je odahnula kada Sergej Lavrov nije došao. U uzvratnu posetu nije otišao ni ministar vanjskih poslova Nikola Selaković, nego ministar unutrašnjih poslova. Ni Selaković nije hteo da se sastane sa Lavrovim, tu je Vulin za tu vrstu zadatka“, navodi Švarm.

Međutim, Švarm kaže da je sasvim moguće da su srpske službe pratile rusku opoziciju.

Smatra da je uticaj Rusije na bezbednosni sektor u Srbiji politički pre svega. On ne misli da Rusija ima veliku agenturu u Srbiji, kao ni mogućnost da to u Srbiji održava, ali postoji potreba režima da u svakoj prilici izađe u susret Rusiji, pa i kad je reč o bezbednosti.

To se, kako navodi, verovatno oslikava u tome da je Srbija uspostavila sa ruskim službama trajnu razmenu podataka. „I verujem da srpska strana daje mnogo više Rusima nego što dobija od njih“, dodaje.

Govoreći o uticaju Rusije na organizaciju nedavnih protesta na ulicama Beograda, kao i na sporadične sukobe koji su se desili tokom šetnje u okviru Evroprajda, Švarm kaže da nema nikakve pouzdane informacije i dokaze, ali da je činjenica da postoje dobre veze desničarskih organizacija sa Rusijom.

On je uveren da su desničarske organizacije spremne da za Putinov režim urade mnogo više od onoga što Putin traži.

„Na primer da prave i veće skupove podrške Rusiji, da više zastupaju ruske stavove, da više napadaju zapad“, dodaje.

Kako navodi, Evroprajd i događaji povezani sa Evroprajdom iskorišćeni su da bi se pokazao animozitet prema zapadu i da bi se kroz to dala podrška Rusiji u ratu u Ukrajini.

Krajnje netransparentna saradnja sa Rusijom

Bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić navodi da Rusija ima veliki interes u regionu Zapadnog Balkana i da su ruske službe prisutne, posebno u Srbiji, koja ima i specijalne odnose sa Rusijom, od istorijskih, duhovnih do najnovijih veza uspostavljenih između službi po raznim osnovama, uključujući i Ruski humanitarni centar u Nišu, te posete ministra unutrašnjih poslova Moskvi i izjave koje je tim povodom davao i u ruskoj prestonici i u Beogradu.

„A sve to je krajnje netransparentno i mi tačno ne znamo šta se iza toga krije”, navodi Đukić.

O prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji govori i činjenica da su neke afere ostale nedorečene, poput afere sa ruskim špijunom koji je uhvaćen u Zemunu, a čiji epilog nije poznat.

On navodi da su sve zemlje, uključujući i nama susedne, promenile odnos prema Rusiji, pa je tako Rusiji najbliža zemlja u regionu, Bugarska, proterala ruske diplomate iz zemlje pod optužbom da su strani špijuni, dok iz Srbije, kako kaže, nisu proterani ni kriminalci, a kamoli bezbednjaci.

„Evo samo tih nekoliko činjenica govore o prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji i koliko se Srbija nalazi pod njihovom kontrolom”, navodi Đukić.

On navodi da su radikali uvek bili najjači eksponent ruskog interesa u Srbiji, od momenta kada su osnovani.

„Radikali su pupčanom vrpcom vezani za Rusiju, i to oni ne kriju, a naprednjaci su neoradikali koji su iskoristili evropsku matricu da dođu na vlast i na vlasti pokazuju puno radikalsko lice, pa i kad je Rusija u pitanju”, veruje Đukić.

Đukić je zaključio i da ministar policije Aleksandar Vulin ne bi mogao da održava takve veze sa Rusijom da mu Vučić to ne dozvoljava.

Izvor: Demostat

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari