Direktorka CRTE o Sporazumu s narodom: Interes političkih aktera u prvom planu 1Foto: Zoran Drekalović/ Istinomer

Izborni uslovi se iz godine u godinu pogoršavaju, a „lučanski scenario“ je, za sada, metafora stanja.

Uz medijsku neravnopravnost, zloupotrebu javnih resursa, nerad nezavisnih institucija i nipodaštavanje postojećih zakona, ekstremno zabrinjavaju sada već otvoreni pritisci na birače, na posmatrače i na članove biračkih odbora. Rastući broj incidenata koji se dešavaju na dan glasanja, a koje posmatračka misija Crte beleži, doprinose sveukupnoj tmurnoj slici stanja, ocenjuje za Danas Vukosava Crnjanski, direktorka Crte, odgovarajući na pitanje da li zaista postoji mogućnost da se oni dovedu u red, uoči redovnih izbora sledeće godine, ako se imaju u vidu mehanizmi vladanja aktuelne garniture.

Sagovornica Danasa napominje da bi izborni proces trebalo resetovati, odnosno sve aktere dovesti za sto i otvoriti dijalog o izbornim uslovima.

– Uvek postoji mogućnost da se dobar deo problema reši čak i u kratkom roku, ali za to je potrebna pre svega politička volja, a zatim i ozbiljan rad na sprovođenju reformi. Dokle god predstavnici vlasti na kritike o izbornom procesu odgovaraju da je u Srbiji „sve čisto kao suza“, da je „birački spisak ažurniji nego ikada“, da su sporne zakone „usvojile prethodne vlasti“, jasno je da politička volja za izbornu reformu ne postoji. Posledice takvog ponašanja po demokratiju i demokratske procese su više nego ozbiljne. Jedna od njih je porast nepoverenja građana u izborni proces. Svoje lidere će, pod prinudom nepoverenja u sistem, građani tražiti kroz vaninstitucionalne kanale, a to je nešto što treba ozbiljno da brine sve političke aktere koji se zalažu za demokratiju i vladavinu prava u Srbiji – smatra direktorka Crte.

Komentarišući zahteve opozicionih stranaka u vezi sa uslovima za održavanje fer izbora, Crnjanski kaže da su „mnogi od nas živeli u pogrešnom uverenju da su izbori demokratska lekcija koju smo kao društvo savladali nakon 2000“.

– Čitajući Sporazum s narodom u delu izbornih uslova stiče se utisak da je reč o sporadičnom gašenju požara, a ne o sistemskom bavljenju nedostacima izbornog procesa. Donekle može da se razume zašto su u prvom planu samo stvari koje neposredno odgovaraju interesima političkih aktera. Ti zahtevi nisu neispravni ili nebitni, ali oni ne mogu samostalno dovesti do poboljšanja uslova za fer i slobodne izbore. Bez uspostavljanja novih i primene postojećih mehanizama kojima bi se sankcionisala korupcija u izbornom procesu, zloupotreba javnih resursa i sprečila funkcionerska kampanja, vratilo poverenje u birački spisak, bez aktivne Agencije za borbu protiv korupcije, Regulatornog tela za elektronske medije i tužilaštva, RIK-a i Ministarstva za državnu upravu, svi drugi zahtevi koji se odnose na period pre izbornog dana, kao i na sam izborni dan, deluju kao pucanj u prazno – kategorički odgovara sagovornica našeg lista.

Ona dodaje da Ugovor sa narodom ne nudi odgovore na sva ova pitanja, ali ga treba posmatrati kao dobru polaznu osnovu za dijalog u kojem treba uvažiti mišljenje civilnog društva, stručne i akademske javnosti.

Direktorka Crte se osvrnula i na ocene koje dolaze od „levog bloka“ aktuelnih protesta, da „u bedi i siromaštvu nema fer izbora“, odgovarajući na pitanja o tome imaju li smisla njihovi navodi da zbog socijalnih iznudica, ljudi ne mogu da biraju slobodno, pošto se siromaštvo i egzistencijalna ugroženost ogromnog broja ljudi koristi kao sredstvo pritiska prilikom glasanja, zbog čega rezultati izbora ne odražavaju slobodnu volju ljudi.

– Slobodan pojedinac i slobodno društvo su preduslov za stvaranje blagostanja i stav da u bedi nema slobodnih izbora je zamena teze i neodgovoran odnos i prema izbornom procesu i prema ozbiljnom problemu siromaštva u Srbiji. Da je iko ikada, iz bilo koje od desetina stranaka, odgovarao samo za falsifikovanje potpisa građana prilikom predaja lista za izbore, ne bismo imali situaciju, kao 2016, da na izborima učestvuje lista sa preko 900 falsifikovanih potpisa. Da je iko ikada snosio posledice za korupciju nad socijalno ugroženim grupama u predizbornom procesu, sigurna sam da bi se danas mnogi utrkivali sa programima za osnaživanje tih grupa i osvajali njihovo poverenje jačinom argumenata i politikama, a ne dubinom (javnog) džepa za mito. Demokratske institucije koje sprovode zakone i dosledno štite prava građana trebalo bi da budu garant smanjenja prostora za manipulaciju siromašnima. Sloboda je preduslov da biramo u kakvom društvu želimo da živimo, ona nije i ne sme biti stvar političkog kompromisa ili političke volje – zaključuje Vukosava Crnjanski za Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari