Pristup, s kojim se pokušavalo poslednjih sedmica, da se odluka Saveta ministara o prosleđivanju srpske kandidature Evropskoj komisiji predstavi kao tehnička, za koju nije potreban konsenzus svih 27 članica, odbačen je.

Sada se traži saglasnost svih članica, jer je svaki korak u evropskim integracijama izuzetno važan i iziskuje podršku celog bloka. Ne bih spekulisao o tome kako će se Holandija postaviti na sastanku Saveta EU 25. oktobra, ali saradnja s Hagom, sve do njenog okončanja, ostaje ključni kriterijum za napredak Srbije. Naredni događaj od velikog značaja biće decembarski izveštaj Serža Bramerca i mogu samo da ponovim da se nadam da će Beograd do tada napraviti značajniji pomak na ovom polju – ocenjuje u intervjuu za Danas Jelko Kacin, specijalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Povod za razgovor s Kacinom je tek završen Nacrt rezolucije o Srbiji, koji bi evropski parlamentarci trebalo da usvoje do kraja godine.

Da li je Nacrt rezolucije EP, u kojem se traži da se srpska kandidatura hitno prosledi Evropskoj komisiji, prihvatljiv i Holandiji?

– Stav Holandije je dobro poznat i nije promenjen ni nakon stupanja na dužnost nove vlade. Holandska vlada i parlament se oslanjaju na izveštaj glavnog tužioca Tribunala Serža Bramerca kada procenjuju da li Srbija čini sve da stavi tačku na ovaj problem koji je tako dugo koči na putu ka članstvu u EU. To važi i za institucije EU i, naravno za Evropski parlament. Što se tiče same rezolucije, njen konačni tekst će biti usaglašen kroz raspravu i podnošenje amandmana poslanika svih političkih grupa u EP. U taj proces će svakako biti uključeni i holandski poslanici, bez obzira na to iz koje grupe dolaze. Dodao bih da Beograd mora da nauči da zaista čuje poruke koje se šalju iz Haga, a ne da ih samo selektivno tumači domaćoj javnosti.

Nacrtom rezolucije se predviđa da EP, bez hapšenje i isporučenja Ratka Mladića, neće smatrati da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom. Šta će to u praksi značiti i da li će takav odnos prema Beogradu biti bez obzira na to šta kaže Serž Bramerc?

– Konačni tekst rezolucije će odslikavati sve relevantne pozitivne i eventualne negativne trendove do njenog konačnog usvajanja. Ja sam u redovnom kontaktu sa svojim holandskim kolegama u EP, kao i s Bramercom, koji svoj posao obavlja potpuno nezavisno i profesionalno. Njegov izveštaj u Savetu bezbednosti UN je osnovni kriterijum na osnovu kojeg će Holandija i sve institucije EU konsenzusom zauzeti stav. Stav koji će Bramerc preneti biće prihvaćen i u rezoluciji EP. Naravno, lociranje i izručenje preostalih begunaca bi istog časa Srbiji otvorilo put ka ubrzanju integracija i ja se iskreno nadam da ćemo u skorijoj budućnosti moći da zatvorimo ovo poglavlje.

Nakon prosleđivanja srpske kandidature EK, šta je sledeći korak u integracijama koji Srbiji neće biti omogućen bez Mladićevog izručenja? Da li je to ratifikacija SSP u parlamentima zemalja članica?

– Ratifikacija SSP je počela u junu ove godine i, pored zemalja članica koje su do sada već ratifikovale Sporazum, do kraja godine će to sigurno uraditi i EP, kao i slovenački parlament. Imajući u vidu stav Holandije i nekih drugih država članica, taj proces se neće okončati bez pozitivnih izveštaja Bramerca o saradnji Srbije s Tribunalom. Tužilac je nedavno izjavio da Beograd treba da promeni strategiju lociranja begunaca i da EU treba da nastavi da vrši pritisak na vlasti u Beogradu. Naredni korak, dobijanje statusa kandidata, u ovom trenutku je teško zamisliv bez stavljanja tačke na saradnju s Haškim sudom.

U Nacrtu rezolucije kritikujete odnos srpskih vlasti prema WAC. Kakve posledice može Srbija da trpi zbog toga?

– Potpuno nezavisno od pozadine afere vezane za privatizaciju Večernjih novosti, ono što jako brine su izjave koje su se mogle čuti od visokih zvaničnika u Beogradu. Takav način ophođenja prema jednom stranom investitoru nije primeren evropskim standardima i ne doprinosi ubrzanju evropskih integracija Srbije. Ukazao bih ovom prilikom da bi način komuniciranja direktorke vladine Kancelarije za evropske integracije trebalo da bude prihvaćen od strane celokupnog mejnstrima srpske političke scene. To je moderan jezik politike kojim se govori u EU. S druge strane, bombastične izjave koje su se mogle čuti u vezi WAC-a, ili stalna nagađanja oko datuma i rokova koji se tiču evropskih integracija, samo idu „u korist vlastite štete“. Dodao bih da se uticaj domaćeg biznisa mora svesti na normalne okvire pre svega kroz ukidanje monopola. U tom smislu, Agencija za zaštitu potrošača mora postati nezavisna, funkcionalna i efikasna institucija.

Dijalog što pre

– Razgovori Beograda i Prištine su već previše dugo odlagani i zato moraju početi što pre. Postoji veliki broj nagomilanih problema koji teško opterećuju život ljudi na Kosovu i mora se početi rad na njihovom rešavanju. Većina tih početnih pitanja rešavaće se na ekspertskom nivou, kao što je predsednik Tadić nedavno objasnio vašoj javnosti. Zato do odlaganja ne bi smelo da dođe ni zbog prevremenih izbora na Kosovu – glasi Kacinov odgovor na pitanje kada bi trebalo da počne „srpsko-albanski“ dijalog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari