Strazbur, Beograd – Evropski parlament usvojio je na jučerašnjoj plenarnoj sednici Rezoluciju o napretku Srbije u evropskoj integraciji, nastalu na osnovu predloga izvestioca EP za Srbiju Dejvida Mekalistera, koja sadrži poziv Evropskom savetu da što pre otvori prva poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u EU, ali i kritiku što se Beograd nije pridružio sankcijama koje je Brisel uveo Moskvi. U finalni tekst uvrštena su tri od ukupno sedam amandmana koji su predloženi na dopunjenu verziju Mekalisterovog izveštaja, a odnose se na nadležnosti Srbije za suđenje za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, položaj zaštitnika građana Saše Jankovića i rešavanje kosovskog pitanja, dok je odbačen zahtev poslanika Ujedinjene evropske levice (komunista) da se iz Rezolucije izbaci poziv Srbiji da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Rusiji.

Izvori Danasa bliski EP preciziraju da je amandman levice bio stavljen na „glasanje prozivkom“, što podrazumeva elektronsko glasanje gde se tačno vidi koji je poslanik kako glasao. „Lista poslanika koji su glasali objavljuje se kao aneks u stenogramima zasedanja EP, a sistem glasanja prozivkom je u ovom slučaju primenjen da bi se videlo kako se ponašaju predstavnici pojedinih država članica koje su posebno zainteresovane za spoljnu politiku Srbije, odnosno da li primenjuju dvostruke standarde“, ukazuju naši sagovornici.

U konačnom tekstu nalazi se zahtev Srbiji da u „duhu pomirenja i dobrosusedskih odnosa“ preispita zakon kojim se specijalnom sudu u Beogradu daje ovlašćenje da procesuira ratne zločine izvršene na celoj teritoriji nekadašnje SFRJ, odnosno ublažena verzija amandmana hrvatskih poslanika koji su tražili da se Srbija spreči da procesuira optužene za ratne zločine počinjene na teritoriji Hrvatske. Takođe, usvojen je predlog da se osude napadi na zaštitnika građana i poziv da mu se obezbede nužni uslovi za rad i dostave dokumenta koja je zahtevao u skladu sa zakonom, a Srbiji je odato priznanje zbog dogovora o pravosuđu postignutom u poslednjoj rundi pregovora Beograda i Prištine u Briselu. Beograd je dobio pohvale i za napredak u sprovođenju reformi, unapređenje odnosa sa susedima, ali su mu izrečene kritike zbog narušavanja slobode izražavanja i položaja nezavisnih institucija.

Sena Marić, istraživačica u Centru za evropske politike, komentariše za Danas da rezolucije EP „obično služe kao ohrabrenje, opomena za rešavanje spornih tema i uveravanje da nas EU nije zaboravila, uprkos nepovoljnim političkim okolnostima kad je u pitanju dalje proširenje“.

– Neizglasavanjem većine spornih amandmana hrvatskih poslanika EP jasno je stavio do znanja da bilateralna pitanja države članice i države kandidata ne bi trebalo da blokiraju proces pristupanja države kandidata EU, već da budu rešavana izvan ovog okvira. To je vrlo dobar signal. Međutim, izglasavanje Rezolucije je ponovo stavilo u centar pažnje činjenicu da EU nema delotvornih mehanizama kojima bi sprečila nametanje spornih bilateralnih pitanja tokom procesa pregovaranja o članstvu. Dakle, može se očekivati da će nerešavanje bilateralnih pitanja negativno uticati na tok i brzinu pristupanja Srbije EU – zaključuje sagovornica Danasa.

 

Mekalister: Srbija opredeljena za EU

Dejvid Mekalister je izjavio da opredeljenje Beograda za EU i reformski napori vlade zavređuju poštovanje i podršku Brisela. On je ukazao da se Srbija „nalazi na putu ka EU, a srpska vlada pokazuje opredeljenost za evropsku integraciju“. Ministarka bez portfelja zadužena za evropsku integraciju Jadranka Joksimović, koja se juče susrela sa Mekalisterom, pozdravila je usvajanje Rezolucije i istakla da usvajanje amandmana hrvatskih poslanika „ne može da zaseni činjenicu da je ovo bio dobar dan za Srbiju“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari