Državljani Srbije i Makedonije najbrojniji su među strancima koji su prošlog meseca zatražili azil u Nemačkoj. Kako je juče saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova u Berlinu, od 4.755 zahteva u oktobru, čak 1.083 su podneli državljani Srbije.
Građani Makedonije podneli su 746 zahteva za azil.
U avgustu je 255 ljudi iz Srbije podnelo zahtev za politički azil u Nemačkoj, a u septembru je taj broj povećan na osam stotina. Od početka godine, od kada važi bezvizni režim putovanja u zemlje Šengenskog sporazuma, 3.032 osobe iz Srbije zatražile su nemački azil. Više je bilo samo azilanata iz Iraka i Avganistana.
Vlasti u Berlinu su još prošlog meseca ocenile da veliki broj državljana Srbije azil traži pre svega s namerom da potom iskoristi novčanu pomoć koju država plaća odbijenim azilantima koji se dobrovoljno vrate u domovinu. Ta pomoć iznosi 600 evra za odrasle i 300 evra za decu, uz plaćene putne troškove. Zato je savezna država za građane Srbije i Makedonije obustavila isplatu svog dela pomoći, a isto su postupile i savezne pokrajine koje finansiraju ostatak pomoći za povratak.
U saopštenju ministra unutrašnjih poslova Bavarske Joahima Hermana, posle prošlonedeljnog susreta sa srpskim ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem u Minhenu, još jednom je naglašeno da je pomoć za azilante iz Srbije ukinuta i da će oni „dosledno i bez oklevanja biti proterivani“. „Svima mora da bude jasno da odluka o putovanju bez viza nije neopoziva“, rekao je Herman, naglašavajući da „bezvizno putovanje nije smišljeno da bi se omogućile zloupotrebe prava na azil“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


