
Srbija je jedino mesto na zemaljskoj kugli koje bi odgovaralo za susret predsednika Amerike i Rusije, reklamira ovu zemlju njen predsednik Aleksndar Vučić.
Iako kaže da se nikada nije gurao u svetske probleme, dodaje da je Srbija zainteresovana da bude mesto susreta novog predsednika američkog predsednika Donalda Trmapa i predsednika Rusije Vladimira Putina.
Osim potpune spremnosti da garantujemo bezbednost obojici predsednika i formalno smo van vojnih blokova, NATO i ODKB-a, Vučić ističe i to da ne postoji nijedna zemlja koja može sa Srbijom da se poredi po stepenu podrške predsedniku Trampu ali da Putin i dalje “veoma, veoma popularan“.
Budući da deo građana ima velika očekivanja od Trampa, a naklonost Putinu je već poznata, postavlja se pitanje ko je u Srbiji popularniji i da li je uopšte moguće da se njih dvojica ovde sastanu.
Predrag Lacmanović, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus, za Danas kaže da je Putin popularniji i voljeniji.
– Većinsko stanovništvo Srbije je ipak naklonjenije Rusiji i Putin je dugi niz godana unazad najpopularnija strana ličnost kada govoriomo o političarima i šire – objašnjava ona.

Međutim, dodaje da je Tramp fenomen kog su su ljudi u Srbiji prepoznali kao nekog ko bi mogao da bude naklonjeniji srpskim intersima.
– Ponašanjem, načinom ramišljanja i lucidnom politikom se približio srcu nacije u određenoj meri. Može se reći da je jedan od omiljenijih i u skorije vreme prvi američki predsednik, tokom prethodnih decenija, koji uživa velike simpatije. Videćemo kakva će biti njegova politika kada sedne u Belu kuću. U svakom slučaju, velika su očekivanja od njega – navodi on.
Na pitanje ima li šanse da prestigne Putina, odgovara da može da uđe u tu trku, ali da li će ga prestići zavisi od njegovih daljih poteza.
– Za to je potrebno da baš puno da Srbiji odnosno da joj u velikoj meri bude naklonjen – procenjuje Lacmanović.
I Đorđe Vukadinović, urednik Nove srpske političke misli, kaže da Putin nema premca u Srbiji, ali da je pitanje o popularnosti njih dvojice zanimljivo, pogotovo u svetlu svojevrsne „trampomanije“ koja je vladala u Srbiji mesecima pre američkih upredsedničkih izbora.
– No, činjenica da je većini građana Srbije Tramp daleko bliži, da ne kažem „draži“ od Bajdena ili Hilari Klinton (pa i od Amerike), ne znači da može da se meri sa Putinovom popularnošću u Srbiji, pri čemu se u ovom drugom slučaju ne radi samo o Putinovoj ličnoj popularnosti, nego i o popularnosti Rusije među Srbima – kaže Vukadinović.

Kako objašnjava, rat u Ukrajini, a naročito njegovo dugo trajanje bez opšteočekivanog ruskog trijumfa, donekle je spustio Putinovu popularnost u Srbiji (a podigao Orbana, Sija i Erdogana), ali je Putin i dalje u vođstvu kada je reč o stranim liderima, uključujući i Trampa, samo je sada razlika među njima tešnja nego ranije.
Kada je reč o sastanku Putina i Trampa u Srbiji, Dragoslav Rašeta, istraživač Novog trećeg puta, smatra da su male šanse da se tako nešto desi, iako bi javno mnjenje podržalo ovu ideju jer je popularno mišljenje da bi Srbija trebalo da večno balansira između Istoka i Zapada i da se diplomatija iz doba Nesvrstanih percipira kao neki optimalan okvir.
On navodi da bi susret pre svega štetio imidžu Srbije, a kaže i da postoje nepisana pravila kako se biraju lokacije za samite između SAD i Rusije / SSSR-a.
– Međutim Srbija je od početka rata u Ukrajini čvrsto zauzela svoj stav, svaki put je branila teritorijalni integritet Ukrajine na sednicama UN, slala humanitarnu pomoć Ukrajini i isporučila više od milijardu dolara vrednog naoružanja Kijevu. Predsednik se trudio da izbegne sve sastanke sa visokim zvaničnicima Rusije kako Srbija više ne bi bila percipirana kao ruska marioneta na Balkanu. U trenutku kada Srbija otpočinje strateški dijalog sa SAD, ova odluka bi predstavljala par koraka nazad u njenom procesu evroatlantskih integracija – ukazuje Rašeta.
– Sa druge strane, Beograd tradicionalno nije biran za lokaciju ovakvih sastanaka u prošlosti. Za vreme Hladnog rata to su bile evropski gradovi država koje ne pripadaju nijednom bloku, poput Ženeve, Helsinkija, Budimpešte, Rejkjavika itd. Prethodnih godina tajni sastanci između Rusije i SAD su održavani na Bliskom istoku, u Kataru, Bahreinu, Emiratima. Potencijalno bih očekivao Tursku ili Indiju i Vijetnam da budu izabrani kao mesta sastanka – zaključuje Rešeta.
Ipak, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić je gostujući na RTS istakao da je Beograd u prošlosti bio domaćin različitih razgovora, uključujući i one koji nisu bili javni, poput razgovora o Avganistanu, Bliskom istoku.
„Srbija može odigrati važnu ulogu kao domaćin. Predsednik Vučić je izgradio međunarodni ugled koji nam omogućava da budemo mesto takvih susreta“, smatra Đurić.
Prema njegovim rečima, izbalansirana spoljna politika Srbije doprinela partnerstvu sa više država i organizacija, što, kako je rekao, direktno i pozitivno utiče na životni standard u zemlji.
On kaže da je Srbija spremna da ponudi sve resurse da pomogne da se globalni problem reši, te da će lobirati i ponuditi dobre usluge, a da će „veliki“ gledati šta je njihov interes.
“Predsednik Vučić zaista ovim predlogom stavlja našu zemlju dodatno na mapu u međunarodnoj zajednici i čak i da do susreta nikada ne dođe, Srbija je prepoznata danas u međunarodnoj areni kao zemlja koja može, koja je pouzdana, koja je kredibilna i koja se zato razmatra kao jedna od mogućih lokacija za takve samite i susrete”, rekao je Đurić.
I dodao da nas ta činjenica, da je naša zemlja “ igri za tako nešto i da je to doživljeno kao nešto što je prihvatljivo u svetu, izdiže iz blata svakodnevnih balkanskih sukoba i podela.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.