foto (BETAPHOTO/HINA/Lana SLIVAR DOMINIC)Povodom nedavno objavljenih rezultata Popisa stanovništva u Srbiji iz 2022. godine, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je da se moglo očekivati da će negativni demografski trend među Hrvatima u Srbiji biti nastavljen, a da razloge tome treba tražiti u kontinuiranom radikalnom opadanju i iznadprosečnoj starosti nacionalno izjašnjenih članova hrvatske zajednice.
“Prema Popisu iz 1961. godine, u Srbiji je živelo 196.409 Hrvata, a prema prošlogodišnjem popisu ima 39.107 Hrvata. Dakle, za 60 godina ostala nas je tek jedna petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna zajednica u Srbiji koja ima najveće demografske gubitke”, istakao je Žigmanov.
Prema njegovom mišljenju, to je posledica brojnih nepovoljnih društvenih faktora u novijoj istoriji, među kojima navodi politiku asimilacije, proterivanje značajnog broja Hrvata iz Vojvodine u prvoj polovini 1990-ih, tzv. bunjevačko pitanje, zatim ekonomsko stagniranje i nerazvijenost područja u kojima tradicionalno žive Hrvati, te “raširenosti antihrvatskog raspoloženja u društvu, kao i naravi politika koje su znale biti ne samo etnički isključive, nego i nenaklonjene Hrvatima”.
On smatra i da najnoviji podaci o broju Hrvata u Srbiji nisu potpuno realni.
“Ovu tvrdnju potkrepljujemo činjenicom da se čak oko osam odsto građana Srbije, njih više od 460.000, nije u pogledu nacionalnosti izjasnilo ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat. Sasvim je opravdana i utemeljena vera da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz razloga straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tokom popisa”, smatra Žigmanov.
Predsednik DSHV-a je naveo i da se u kampanjama koje su se vodile na nacionalnom nivou pre Popisa stanovništva, iz njima nejasnih razloga, snažno isticalo da se podaci o nacionalnoj i verskoj pripadnosti ne moraju davati, što Žigmanov smatra da je dodatno olakšalo i uvećalo etičku mimikriju kod Hrvata.
“Na kraju, ali ne manje važno, treba navesti i napade i osporavanja kojima je bila izložena kampanja ohrabrivanja i podsticanja da se Hrvati slobodno i bez bilo kakvih zazora izjasne o vlastitom nacionalnom identitetu, koju je provodilo Hrvatsko nacionalno veće pod nazivom ‘Znam tko sam!’. Naime, ti su nasrtaji imali poruku da Hrvati (opet) čine nešto što nije dopušteno, ‘prisiljavaju’ građane da se upišu kao Hrvati”, kazao je Žigmanov.
On je dodao i da je brojka popisanih Hrvata koju je Republički zavod za statistiku službeno saopštio objektivna datost i da će uticati na položaj hrvatske zajednice u Srbiji, budući da su pojedina zakonska rešenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću manjina.
“Na primer, broj većnika Hrvatskog nacionalnog veća koji će se birati na sledećim izborima biće 23, umesto dosadašnjih 29, a već sada znamo da će ti izbori, ako se ne bude menjao zakon, biti neposredni. Mnoge linije finansiranja potreba naše zajednice u nizu područja, takođe zavise od broja izjašnjenih članova zajednice na Popisu”, naveo je Žigmanov.
On je poručio da će, uprkos svemu, DSHV još odlučnije delovati i biti posvećen ostvarivanju cilja pravednog uključivanja u sva područja društva i državnih institucija u kojima žele da budu odgovorni učesnici procesa planiranja, odlučivanja i postizanja rezultata kako bi osigurali perspektivu Hrvatima u Vojvodini, to jest u Srbiji.
“Najnoviji iskorak na tom planu i uključivanje predstavnika DSHV-a na mesto ministra u Vladi Srbije i prvi pozitivni rezultati koje beležimo, neupitna su ohrabrenja da ćemo u tome uspeti”, poručio je Tomislav Žigmanov.
Više vesti iz ovog grada čitajte na ovom linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
