kilogramFoto: Shutterstock/New Africa

Mnogi se pred praznike pitaju da li kratkotrajna dijeta može pomoći da izbegnemo uobičajeni „praznični“ višak kilograma. Nutricionistkinja Sandra Marić Bulat za Miss7 otkriva da li takav pristup zaista ima smisla i šta bi bilo najpametnije uraditi.

Kako najlakše izgubiti nekoliko kilograma pred praznike

Smatra se da većina ljudi dobije oko dva kilograma tokom praznika, ali to je samo pretpostavka i naravno zavisi od svakog pojedinca i njegovih navika. Starije osobe koje nisu toliko aktivne imaju tendenciju da dobiju više kilograma tokom praznika i teže ih gube nego mlađe osobe. Broj kilograma dobijenih tokom praznika takođe zavisi od težine osobe, jer gojazne osobe imaju veću sklonost ka gojenju, pa se tokom praznika više goje nego osobe prosečne težine, piše Miss7.

„Kraj godine i dani koji prethode praznicima predstavljaju dozu stresa za svakog pojedinca, tokom kojeg neki ljudi dobijaju na težini, dok drugi gube na težini. Tokom praznika ljudi su opušteniji i više se druže, pa jedu i piju više nego što je potrebno“, objašnjava nutricionistkinja Marić Bulat, dodajući da se ne preporučuje odricanje od hrane neposredno pre praznika, već pametan izbor nutritivno vrednih namirnica kako bi se izbegla preterana želja za nezdravom hranom i prejedanje.

Smanjite stres i višak nakupljanja tečnosti

Nutricionistkinja savetuje onima koji imaju potrebu za slanom hranom da povećaju unos tečnosti, pre svega vode. „Konzumirajte celer, masline, paradajz, morske alge ili himalajsku so kako biste nadoknadili elektrolite i minerale. Potreba za nepotrebnim viškom energije, ugljenim hidratima, testeninama, njokima, belim brašnom može se smanjiti većim konzumiranjem tamnozelenog lisnatog povrća – brokolija, kelja, mahunarki bogatih hromom i magnezijumom. Zimi su popularna jela sa kiselim kupusom i mahunarkama, ali ih je bolje jesti bez dodavanja sušenog mesa.“

Nutricionistkinja savetuje šta uključiti u nedeljni meni:

  • Dva puta nedeljno trebalo bi da jedete ribu – šarana, skušu, haringu, tunu, škampe, losos i druge slatkovodne i morske ribe.
  • Proteini bi trebalo da budu prisutni u vašoj ishrani svakog dana, ne samo iz mesa već i iz biljnih izvora i mlečnih proizvoda.
  • Leblebije su odličan izvor proteina i neophodan sastojak vegetarijanske ishrane. Niskokalorične su, sa 298 kalorija na 100 grama, i bogate su vitaminima i mineralima. Zbog niskog glikemijskog indeksa idealne su za dijabetičare. Mogu se konzumirati u formi čorbi, salata ili namaza. Sto grama leblebija sadrži 16,6 grama proteina.
  • Poželjno bi bilo da grašak češće bude na vašem tanjiru kao prilog. Ako ne možete bez krompira ili pirinča, prepolovite porciju i dopunite je graškom. Pored proteina, grašak je bogat vitaminima i mineralima, posebno natrijumom i kalijumom. Možete ga dodati u pljeskavice od povrća, staviti u razna variva ili samostalno jesti kao prilog. Sto grama graška sadrži 12 grama proteina.
  • Mocarela, ovaj popularni italijanski sir, ima manje kalorija od većine sireva. Bogat je kalcijumom i dobar je dodatak salatama, a nezaobilazan je sastojak kvalitetne pice. U 100 grama mocarele ima 28 grama proteina.
  • Tempeh je fermentisani proizvod od soje koji se tradicionalno koristi u indonežanskoj kuhinji. To je zamena za meso za vegetarijance. Proteini tempeha su lakše svarljivi zbog fermentacije koju je soja prošla. Idealan je izbor za večeru, 100 grama sadrži 9 grama proteina.
  • Konzumirajte toplu čokoladu napravljenu od sirovog kakaa, orašaste plodove i semenke, mahunarke, zeleno lisnato povrće i drugu hranu bogatu magnezijumom i esencijalnim masnim kiselinama. Laneno, suncokretovo i čia seme jer su odličan izbor zdravih masnih kiselina. Možete ih jesti sa jogurtom ili u kombinaciji sa ovsenim pahuljicama za doručak. Cele žitarice su važne zbog obilja vlakana koje sadrže, a takođe smanjuju potrebu za čokoladom i slatkišima.
  • Zamenite prženu i masnu hranu orašastim plodovima i semenkama, lanenim uljem, brokolijem, keljem, mahunarkama i zelenim lisnatim povrćem.
  • Da biste ubrzali metabolizam, kombinujte namirnice tako da izbegavate proteine i ugljene hidrate u istom obroku. Na primer, kombinujte meso i zeleno povrće, a kada jedete ugljene hidrate poput krompira ili pirinča, takođe ih kombinujte sa povrćem umesto sa mesom. Zato nemojte jesti biftek i krompir u istom obroku. Odvajanje proteina i ugljenih hidrata će pojačati vaš metabolizam i sprečiti dodatno gojenje kasnije.

Pored gore navedenih namirnica, Sandra Marić Bulat preporučuje i:

  • Meso i živinu – piletinu, pačetinu, govedinu
  • Povrće, voće i sušeno voće – brokoli, cvekla, šljive, kruške, breskve, krompir, urme, suve šljive, suvo grožđe.
  • Žitarice i mahunarke – kukuruz, ječam, pasulj, heljda, proso, soja, sočivo.
  • Orašasti plodovi i semenke – lešnici, brazilski orasi, semenke suncokreta.
  • Mleko i mlečni proizvodi – punomasno i mleko u prahu, sir.
  • Ostali proizvodi – pečurke, jaja, matičnjak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari