Kako su istraživači pronašli zaboravljeni nacistički koncentracioni logor 1Foto: Wikipedia

Silt, bivši nacistički logor na Kanalskom ostrvu Olderni u posedu Britanske krune, obrastao je u korov, a o sudbini logoraša i toj mrlji u istoriji i dalje se veoma malo zna. Ipak, pre 75 godina, Silt je bio strogo čuvani i ozloglašeni logor Trećeg rajha, gde su stotine ljudi patile i, na kraju, umrle.

Nakon rata, Silt i drugi manji nacistički logori na Olderniju su raspušteni i napušteni, i ubrzo su, kako to „Nešenel džiografik“ kaže, „polako utonuli u pejzaž ostrva“.

Možda su mnogi zaboravili, slučajno ili namerno, da se na Olderniju nalazio koncentracioni logor, ali ne i britanski arheolozi predvođeni prof. Kerolajn Sturdi Kols, koji su nedavno objavili studiju pod nazivom Tormented Alderney: archaeological investigations of the Nazi labour and concentration camp of Sylt u časopisu Antiquity.

Sturdi Kols, koja je inače vodeći ekspert za proučavanje mesta na kojima se dešavao Holokaust, kaže da su dokazi o počinjenim zločinima u Siltu „fizički i metaforički zakopani“.

„Kao britanski državljanin i istraživač, nisam čula za zločine počinjene u Olderniju tokom Drugog svetskog rata sve dok nisam počela da radim doktorat“, kaže Studi Kols, koja predaje arheologiju sukoba i istraživanje genocida na britanskom Univerzitetu Stafordšir.

„Znala sam da su Nemci okupirali Kanalska ostrva, ali ne i da su izgradili logore“, dodaje.

Kako su istraživači pronašli zaboravljeni nacistički koncentracioni logor 2

Prof. Sturdi Kols objašnjava da su ona i njen tim želeli da istraže šta forenzičke i arheološke metode mogu da im kažu o istoriji ovog mesta. Rad na bivšem logoru počeli su još 2010. godine, i to kombinujući arhivsku građu, fotografije snimljene iz vazduha kao i neinvazivne tehnike istraživanja kao što su lidar i radari koji prodiru u zemlju.

Ratna istorija ovog ostrva i dalje je tabu tema na Olderniju. Iako su neki stanovnici ovog ostrva podržavali rad njenog tima, prof. Sturdi Kols objašnjava i da su se radu protivile lokalne vlasti, pogotovo nakon dokumentarca iz 2019. godine pod nazivom „Ostrvo Adolf“ (Adolf Island) u kome je predstavljeno istraživanje o logoru i u kome se tvrdi da se na strvu verovatno nalaze masovne grobnice iz vremena Drugog svetskog rata.

Nakon rata, logori poput Silta su istraživani, mapirani, a saslušavani su i svedoci. Razna svedočenja su otkrila da su zatvorenici maltretirani i da su živeli u neljudskim uslovima, kao i da su ubijani zbog prekršaja poput navodne krađe hleba.

Tim prof. Sturdi Kols pronašao je fizičke dokaze koji potvrđuju svedočenja nakon rata, a koja govore o užasnim uslovima života u Siltu.

Na primer, uspeli su da potvrde priče o prenaseljenosti logora na osnovu plitkih udubljenja logorskih baraka, a uklanjanje vegetacije im je pomoglo da pronađu toalete koje su koristili logoraši.

Tim je takođe napravio virtualnu vizualizaciju radi jasnijeg pregleda logora – poput podzemnog tunela koji vodi od komandantove kuće do logora – koji je bilo teško videti na terenu zbog loših uslova osvetljenja. Koristeći istorijske fotografije iz vazduha, istraživači su pratili kako su se povećali i obim, ali i sigurnosne mere kada je Silt od radnog postao koncentracioni logor 1943.

Na mestu bivšeg logora smrti danas se nalazi mala ploča, kao i ostaci kapije na koju se ulazilo u Silt. Svi zahtevi za iskopavanjima su dosad odbijeni, kaže prof. Sturdi Kols, zbog čega njen tim nije smeo da kopa, već se oslanjao na druge forenzičke metode.

„Mi nismo prvi koji smo otkrili da je kamp postojao – ali uprkos svim svedočenjima i prethodnim pokušajima, o istoriji ovog mesta se i dalje ne zna“, kaže profesorka.

„Ono što smo hteli da postignemo našim radom jeste da ispričamo priče ljudi koji su ovde propatili“, zaključuje Sturdi Kols.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari