Malta (1): Malo ostrvo, velika istorija 1

Maltu je teško opisati, o Malti je teško pričati, Maltu treba osetiti – jer Malta je biser, majušni kolačić, ukrasni broš, bajkoviti grad-muzej…

Još prilikom sletanja na aerodrom ugledala sam Maltu. Okruglo, malo ostrvo načičkano bledožutim, gotovo istim, kućama – u beskrajnom vodenom plavetnilu. Mediteranskom…

Mada, liliputanskih dimenzija nezavisna država, Malta je mesto važnih zbivanja, od praistorije, pa do danas, a sve zbog strateškog položaja. Velika malteška luka utvrđena bastionima nastala je još u vreme vitezova Svetog Jovana (od 1530 – 1798. godine).

Monumentalnim, ujedno otmenim i jedinstvenim izgledom, pogled na nju i prestoni grad, La Valetu, uvek izaziva divljenja brojnih posetilaca…

A sve je počelo tako što su vitezovi Svetog Jovana ili „Hospitaleri“ (naziv koji su dobili povodom humanitarnog delovanja u bolnici Svetog Jovana u Jerusalimu, a kasnije prešli u vojni red) bili potisnuti od strane Arapa. Primorani da napuste Jerusalim, Vitezovi prelaze na ostrvo Rodos u kojem stvaraju svoje utvrđenje. Žive u miru sve do početka 16. veka kada, zbog turske invazije, ponovo budu primorani da napuste i Rodos… Šta su mogli, već da plove po Sredozemnom moru… Kad više nisu znali gde da pristanu – odlučili su da se za pomoć obrate španskom kralju, Karlu Petom.

Španski suveren ih je pažljivo saslušao, jer pošto je odavno bio zainteresovan za to, mediteransko ostrvce – u Vitezovima – beskućnicima ugledao je dobru priliku za ostvarivanje svog, već skovanog plana. Prihvatio je da im pomogne – uz određene zahteve:

„Pošto se odmorite, isplovićete do ostrva koje se nalazi 90 kilometara južno od Sicilije i 250 kilometara severno od afričke obale. I, kad pristanete uz njegovu obalu vaša obaveza je – da na njemu osnujte vojnu bazu – kao i da mi svake godine plaćate zakupninu“, završio je španski vladar ubeđen da je privremeno rešio boravak ‘jovanovaca’.

Mada Vitezovi Svetog Jovana nisu bili zadovoljni takvom ponudom zato što nisu imali novca niti znali kako da ga nabave. No, pošto nisu imali kud – prihvatili su, a španskom kralju poslali pismo i objasnili da umesto zakupnine u novcu, svake godine mogu mu poslati dva dresirana sokola…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari