Muzej u prirodi: Selo Markova crkva udaljeno je sat vremena od Beograda i ima 100 stanovnika 1Foto: Bojan Cvejić

Selo Markova crkva, u opštini Lajkovac, koje je udaljeno svega sat vremena vožnje kolima od Beograda i koje ima oko 100 stanovnika, beleži interesantnu istoriju sem što se nalazi u veoma živopisnim predelima prirode.

U selu se nalazi stara crkva, koja je od davnina poznata kao “Markova Crkva”, a pa kojoj i celo selo dobilo ime. Prema sačuvanom predanju u srednjem veku u ovom pograničnom području, crkvu je sazidao neki vojvoda Marko, pa je dobila ime Markova Crkva.

Danas se ova verska građevina zove Hram Svetog Dimitrija.

markova crkva
Foto: Bojan Cvejić

Najverovatnije je da su hram sv. Dimitrija u selu Markova crkva sazidali izbegli monasi iz Markovog manastira kod Skoplja. To se desilo negde u prvoj polovini 15. veka. Kasnije mnogobrojne prepravke dovele do nedoumice o originalnoj varijanti plana. Naime za njeno zidanje vezuju se razne narodne priče, navodi se na sajtu kumovavodenica.com.

Markova Crkva se pominje u turskom popisu iz 1560. godine.

markova crkva
Foto: Bojan Cvejić

Na sajtu Kumove vodenice se navodi da iz sela vode poreklo brojne familije, uglavnom doseljene sa tromeđe Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, od kojih su najveće: Sretenovići, Marjanovići, Jovanovići, Gajići, Spasojevići, Milovanovići, Markovići, Dimitrijevići, Anđelkovići, Milanovići, Pavlovići itd.

Prema popisu iz 2002. bilo je 110 stanovnika a u naselju ima 39 domaćinstava.

Selo je, kako se dodaje, kao muzej u malom – tu su nedavno obnovljena crkva, zgrada nekadašnje opštine, etnoselo čija je gradnja započeta i Kumova vodenica.

Kumova Vodenica je najveća vodenica, brvnara na reci Toplici, po stilu gradnje datira iz vremena početka 18. veka.

Muzej u prirodi: Selo Markova crkva udaljeno je sat vremena od Beograda i ima 100 stanovnika 2
Foto: Bojan Cvejić

„Zvaničnih podataka nema, ali po upamćenoj priči, čuveni trgovac iz vremena Obrenovića, Stevan Jeremić iz obližnjeg sela Ratkovac, otkupljuje vodenicu od Turaka oko 1800. godine. Vredna trgovčeva imovina, kasnije biva prodata, ali amanet (zakletva) da se “Jeremića vodenica” ne prodaje, ostaje sve do 70-ih godina prošlog veka. Dugogodišnji vodeničar Radovan Milutinović, zvani “Šonđa”, iz sela Markova Crkva, vremenom postaje vlasnik većeg dela vodenice. Nemarom i neslogom vodenica 90-ih godina 20. veka biva zatvorena, zapuštena i dovedena do propadanja“, navodi se na sajtu Kumove vodenice.

Sadašnji izgled dobija zahvaljujući novim vlasnicima, kumovima Slavku i Milanu, koji su je otkupili i potpuno renovirali 2009. godine, a 2010. godine je pustili u rad i nazvali “Kumova Vodenica”.

Danas funkcioniše u okviru ugostiteljskog objekta autentičnog izgleda sa velikom baštom i pogledom na prirodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari