Tajna dugovečnosti kornjača sa Galapagosa 1. deo 1Foto: Wikipedia

Usamljeni Džordž bio je poslednji predstavnik podvrste galapagoske džinovske kornjače Chelonoidis abingdonii. A onda je, 24. juna 2012. godine, napunivši skoro 102 godine, uginuo, ne ostavivši za sobom potomke koji bi nastavili vrstu.

Nesvakidašnja dugovečnost kornjača sa Galapagosa nije bila dovoljna da prežive borbu protiv ljudi i pacova, svoja dva najveća istrebljivača. Pa ipak, kako se navodi u časopisu Nature, „Džordž nije umro uzalud“. Analiza njegovog genoma pruža odličan model za proučavanje dugovečnosti i raznih oboljenja povezanih sa godinama.

Donedavno se o molekularnoj i genomskoj evoluciji kornjača znalo veoma malo. Međutim, globalna analiza gena koju su istraživači sproveli nad Džordžom i njegovom daljom rođakom aldabranskom džinovskom kornjačom (Aldabrachelys gigantea), koja takođe spada među ugrožene vrste, otkrila je riznicu tajni u vezi sa veličinom i dugovečnošću ovih džinovskih stvorenja.

Tajna dugovečnosti kornjača sa Galapagosa 1. deo 2

Uporedivši njihove genome sa genomima drugih, srodnih vrsta, u svom radu objavljenom decembra ove godine u časopisu Nature Ecology and Evolution, istraživači su identifikovali dve važne osobine dugovečnosti – jak imuni sistem i otpornost na rak.

Detaljnom analizom 891 gena uključenog u funkciju imunološkog sistema, oni su takođe ustanovili duplikaciju gena uključenih u funkciju imunološkog sistema

dosad ne zapaženu kod ljudi i izuzetnu ćelijsku sposobnost popravke DNK tokom kojih ćelije same pronalaze i regenerišu molekulska oštećenja nastala usled ultraljubičastog zračenja ili radijacije.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari