Koji su najveći faktori rizika za gastritis? 1Foto: Gastroenterology Associates

Gastritis je zapaljenje sluznice želuca. Naime, zbog slabljenja barijere koja štiti želudac probavni sokovi mogu da oštete i zapale sluznicu želuca. Brojne bolesti i stanja mogu povećati rizik od gastritisa, uključujući inflamatorna stanja, kao što je Kronova bolest.

Faktori koji povećavaju rizik od gastritisa su:

Bakterijska infekcija može da uzrokuje gastritis

Iako je infekcija Helicobacter pilori među najčešćim infekcijama ljudi širom sveta, ne dobiju svi ljudi sa ovom infekcijom gastritis ili druge poremećaje gornjeg dela gastrointestinalnog trakta. Lekari veruju da bi ranjivost na bakteriju mogla biti nasledna ili bi mogla biti uzrokovana lošim životnim navikama, kao što su pušenje i nepravilna ishrana.

Redovna upotreba lekova protiv bolova

Sredstva protiv bolova koji se obično nazivaju nesteroidnim antiinflamatornim lekovima, kao što je ibuprofen, mogu izazvati i akutni gastritis i hronični gastritis. Redovna upotreba ovih lekova protiv bolova ili uzimanje previše ovih lekova može smanjiti ključnu supstancu koja pomaže u očuvanju zaštitne sluznice želuca.

Godine

Starije osobe imaju povećan rizik od gastritisa jer se sluznica želuca sa godinama tanji i zato što je veći rizik da će starije osobe imati infekciju H. pilori ili autoimune poremećaje nego mlađi ljudi.

Prekomerna upotreba alkohola

Alkohol može iritirati i nagrizati sluznicu želuca, od čega će želudac biti ranjiviji na probavne sokove. Prekomerna upotreba alkohola češće izaziva akutni gastritis.

Stres

Ozbiljni stres za organizam usled velikih operacija, povreda, opekotina ili teških infekcija može izazvati akutni gastritis.

Lečenje teških bolesti

Hemoterapijski lekovi ili zračenje mogu povećati rizik od gastritisa. Tada telo napada sopstvene ćelije u stomaku. Naime, nazvan autoimuni gastritis, ova vrsta gastritisa se javlja kada telo napadne ćelije koje čine želudačnu sluznicu.

Zbog toga se može istrošiti zaštitna barijera želuca. Autoimuni gastritis je češći kod ljudi sa drugim autoimunim poremećajima, uključujući Hašimotovu bolest i dijabetes tip 1. Autoimuni gastritis takođe može biti povezan sa nedostatkom vitamina B-12.

Druge bolesti i stanja

Gastritis može biti povezan sa drugim medicinskim stanjima, uključujući HIV/AIDS, Kronovu bolest, celijakiju, parazitske infekcije.
Komplikacije

Ako se ne leči, gastritis može dovesti do čira na želucu i krvarenja u stomaku. Retko, neki oblici hroničnog gastritisa mogu povećati rizik od raka želuca. Zato je važno obratiti se lekaru ukoliko simpomi ne prolaze.

Kada posetiti doktora zbog gastritisa?

Najveći broj onih koji imaju gastritis žale se na loše varenje i iritaciju stomaka. To loše varenje je uglavnom kratkotrajno i ne zahteva medicinsku negu, ali obratite se svom lekaru ako imate simptome gastritisa nedelju dana ili duže.

Odmah potražite medicinsku pomoć ako imate jak bol, ako povraćate jer ne možete da zadržite hranu ili ako osećate vrtoglavicu. Obavestite svog lekara ako se nelagodnost u stomaku javi nakon uzimanja lekova, posebno aspirina ili drugih lekova protiv bolova.

Ako povraćate krv, imate krv u stolici ili imate crnu stolicu, neodložno potražite stručnu pomoć.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari