Kuća poznatog beogradskog trgovca 1Foto: BC

Zgrada u Ulici kneza Sime Markovića broj 2 predstavlja, prema mišljenju istoričara umetnosti, jedno od najznačajnijih ostvarenja beogradske arhitekture 19. veka.

Sagrađena je u periodu između 1898. i 1899. godine u duhu akademizma, po projektu arhitekte Milorada Ruvidića. Ovaj arhitekta svoje školovanje završio je u Nemačkoj 1893. godine i sa sobom doneo i nove ideje nemačke arhitekture, što se odrazilo i na arhitekturu ovog zdanja.

Ovaj objekat uglastog oblika izgrađen je kao porodična kuća Dimitrija N. Krsmanovića i predstavlja reprezentativnu stambenu zgradu. Vlasnik Dimitrije Krsmanović bio je poznati beogradski trgovac i veliki dobrotvor, a posedovao je više kuća u Beogradu. Objekat se, osim arhitektonskom, ističe i svojom likovnom vrednošću, kao i izrazitim značajem za prostor koji čini neposrednu okolinu Saborne crkve i prostorne kulturno-istorijske celine Kosančićev venac.

U kući Dimitrija Krsmanovića 1955. godine smešteno je diplomatsko predstavništvo Republike Austrije, koje se i danas nalazi u ovom objektu. Godine 1974. izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi, kojima je zgrada sanirana i čime joj je vraćena nekadašnja lepota i ambijetalni značaj. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda proglasio je ovo zdanje spomenikom kulture, tako da se ono danas nalazi pod zaštitom.

Inače, prvobitni vlasnik ovog objekta potiče iz jedne od najbogatijih porodica u gradu u to vreme. Porodica Krsmanović došla je iz Bosne gde su se bavili izvozom šljiva i stoke, a posedovali su i radnju za koju su robu dobavljali preko Trsta. Hadži-Mića Krsmanović sa sinovima Nikolom, Ristom i Jovanom u Beograd je doplovio lađom donevši sa sobom bure puno dukata. Krsmanovići su ubrzo svoj kapital umnožili tako što su izvozili suve šljive, pšenicu, krzno divljači i sitnu stoku u Ameriku i evropske zemlje. Ova porodica je, takođe, po osnivanju beogradske Kreditne banke postala i jedan od njenih najvećih akcionara. Za vreme srpsko-turskih ratova Krsmanovići su vojsku snabdevali brašnom i pasuljem o svom trošku, a ujedno su i sami učestvovali u ratovima. Kuće ove porodice su tada bile među najlepšima u gradu, a neke od njih su sačuvane do danas. Osim kuće Dimitrija Krsmanovića, sačuvane su i kuća Ljubomira u Karađorđevoj  ulici, podignuta 1894. godine, kao i luksuzna barokna palata na Terazijama iz 1885. godine, koja je bila kuća Alekse Krsmanovića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari