Da nije kursa dinara, već bismo zaboravili u kakvom nam se žalosnom stanju ekonomija zemlje nalazi. Jer, već su nas neumrlim političkim marketingom ubedili da je od svakog žalosnog ekonomskog stanja zemlje, žalosniji postizborni nedefinisani radni status nekolicine domaćih političara.

Za žalosno ekonomsko stanje zemlje krivi su političari, a za njihov još žalosniji nedefinisani radni status kriv je narod. Dakle, kriv je narod.

Ali, tu je dinar. Domaća valuta svaki nas dan i već duže vreme podseća da u ekonomiji Srbije nešto ne štima. Inače, nezavisna Narodna banka Srbije od početka godine, odnosno baš za vreme predizborne kampanje, „slupala“ je na odbranu kursa domaće valute oko milijardu evra (978,5 miliona): u januaru ništa, u februaru 188,5 miliona, u martu 310 miliona, u aprilu 210 miliona, a za samo tri ovonedeljna dana 140 miliona. Dinar je od januara do kraja aprila nominalno oslabio prema evru za 6,5 procenata.

„Strogo vodimo računa da deviznim rezervama upravljamo racionalno“, odnosno „trošimo ih samo ako smatramo da je to opravdano“, odnosno postoji granica koju NBS u tom trošenju neće prekoračiti, rekao je naš guverner. Poslednjeg dana aprila neto devizne rezerve NBS, bez sredstava banaka, iznosile su 5,9 milijardi evra. Ukoliko bi bile trošene dosadašnjim opravdanim tempom, nije teško pretpostaviti koliko bi dugo trajale.

Guverner se nada da će nova vlada Srbije biti formirana brzo i da će se još brže legitimisati kao reformska, odnosno da će budžet Srbije vratiti u ravnotežu na nivou zakonom propisane zaduženosti države od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ova se ravnoteža ne može uspostaviti na bazi rasta bruto domaćeg proizvoda, pošto će, sad je izvesno, bruto domaći proizvod po najsrećnijem scenariju ostati na istom.

Ne može se uspostaviti ni na osnovu priliva investicija, po tom osnovu je zasad zabeležen neto odliv deviza iz zemlje. Može se, dakle, uspostaviti na osnovu štednje.

Guverner je sigurno bolje obavešten i od svakog analitičara, a o novinarima da i ne govorimo. Ali Vlada možda i dobije međunarodni kart blanš da stopu dozvoljene zaduženosti poveća sa sadašnjih 45 odsto na umalo dostignutih 50 odsto. Govorka se i o malo većem procentu, ali – ne verujemo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari