Kao umetnik (muzičar) koji se po završenim magistarskim studijama u Austriji vratio u Srbiju, vrlo često nailazim na probleme pri traženju posla u školama. Stalno se susrećem s korupcijom, nameštenim konkursima i kombinatorikom kojoj su skloni direktori škola, a koja opet nema mnogo veze sa razumom.


Pošto se bavim i umetničkim radom (otvorio sam poslednji Ring Ring festival), jako mi teško pada kada mi o eventualnom zapošljavanju odlučuje nekakav polusvet. Poslednje ružno iskustvo prati me iz rodnog grada, Šapca, za koji sam svojevremeno svirao dobrotvorne koncerte i promovisao ga gde god sam mogao.

Pošto primanja po školama određuje mahom lokalni DS, odlučio sam da direktan odgovor o nekim apsolutno nelogičnim odlukama direktora šabačke muzičke škole, potražim od predsednika lokalnog DS-a i gradonačelnika grada Šapca – Miloša Miloševića.

Vešto me uputio kod svoje zamenice Jasminke Ristivojević koja je svaku umešanost politike u odluke direktora negirala. Pošto nisam bio zadovoljan dobijenim odgovorom, uputio sam se kod sekretarice gradonačelnika u želji da ponovo zakažem prijem kod njega. Vrlo „ljubazna“ sekretarica odgovorila mi je da on ne želi da me primi i ako ne napustim njihove prostorije da će pozvati obezbeđenje da mi u tome „pomogne“. Pri izlasku iz kancelarije, na hodniku sam naleteo na njega i vrlo uljudno ga zamolio za kratak prijem. Takođe mi je odgovorio da nema šta sa mnom da razgovara i bukvalno bežao od mene na hodniku dok se nije zatvorio u svoju kancelariju.

Na stranu to što o zapošljavanju nismo stigli ni da popričamo, ali mislim da je odnos gradonačelnika i njegovog osoblja prema mladom umetniku koji potiče odatle, više nego sraman. Njihovo ponašanje govori koliko su nekulturni, bezobrazni i plašljivi. Želim da ovo svoje iskustvo podelim sa čitaocima Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari