– I za saradnju i za svađu je potrebno dvoje. Što se tiče saradnje sa nevladinim sektorom, ja sam uvek tu. Što se tiče svađe, biću uvek odsutan. Sa Ministarstvom je 150 nevladinih organizacija potpisalo Memorandum o saradnji. Nemam dilemu da saradnju imamo i možemo da je unapredimo.
Moja ideja je da svaki uzrok koji je doveo do problema identifikujemo i eliminišemo. Sve što je problematično možemo zajedno otkloniti, kaže za Danas Svetozar Čiplić, ministar za ljudska i manjinska prava, odgovarajući na pitanje o zahtevu organizacija civilnog društva za njegovu smenu.
Nada Kolundžija je nedavno izjavila da su u toku konsultacije sa civilnim sektorom oko izbora poverenika za ravnopravnost, jer ne treba da postoji konfrontacija sa njima oko izbora poverenika. Da li mislite da će u ponovljenom izboru poverenik biti izabran?
– Civilni sektor je velik i zahvaljujući njemu je i demokratija u Srbiji jaka. Bilo bi neprirodno kad bih znao ko su kandidati, jer ne učestvujem u tom procesu. Izborni proces je isključivo nadležnost Skupštine. Naravno da je bitno da poverenik ima što je moguće širu podršku uz elemente koje nalaže zakon, da je to neko ko ima minimalno deset godina bavljenja pravnim poslovima na zaštiti ljudskih prava. To su vrlo specifični i stručni poslovi, iskustvo koje se u najvećoj meri stiče u pravosuđu, bilo da je neko bio sudija ili tužilac, advokat ili je radio u drugom organu koji je učestvovao u procesnoj zaštiti nečijih sloboda i prava. Verujem da će civilni sektor biti konsultovan, jer poverenik je zamišljen da to bude ličnost koja će sa zamenicima, kroz saradnju države i civilnog sektora, najbolje doprinositi zaštiti od diskriminacije, ali nikako u izboru niko ne sme da bude isključiv.
Govorilo se da će državni sekretar Marko Karadžić biti smenjen, ali se to nije desilo. Da li ćete to rešiti na nivou Ministarstva ili Vlade, da li će i ko biti sankcionisan?
– Moja osnovna zamerka njemu je da svi problemi koji nastanu u Ministarstvu treba da se rešavaju u Ministarstvu uz poštovanje zakonskih normi. To je i odluka da se s tim problemom ne ide na Vladu, da se stvar reši u Ministarstvu i očekujem da će tako i biti.
Šta to znači?
– Znači da će svako raditi u okviru svojih nadležnosti, jer je njegova pozicija pozicija koalicionog sporazuma. Znači, ne određuju pravila ponašanja samo određeni odnosi među ljudima, nego i politika i na kraju zakon. Svaka dalja priča o tome je protivrečna onom što sam rekao da se problem rešava u Ministarstvu.
S obzirom na to da su izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina već zakazani, koliko će to uticati na unapređenje položaja nacionalnih manjina?
– Petnaest nacionalnih saveta, među njima i romski, nisu novina, ali jesu nadležnosti i način izbora. Ustav je detaljno odredio šta predstavlja sadržinu manjinske samouprave. Svakoj nacionalnoj zajednici je prepušteno da u odnosu na obim nadležnosti, kapaciteta razvija i čuva identitet i da bude integrisana. Kako će nacionalni saveti delovati na život i položaj nacionalnih zajednica u odnosu na ono što je Ustav odredio to predstavlja njihovu samostalnu volju. Nikako ne možemo da donesemo jedinstvenu ocenu oko toga šta će jednoj nacionalnoj manjinskoj zajednici da donese nacionalni savet. Izbori će posebno doprineti Albancima, jer oni po prvi put formiraju Nacionalni savet.
Da li ima novih detalja u vezi sa organizacijom Povorke ponosa i šta je to što je drugačije u odnosu na prošlu godinu, a što će omogućiti da bude održana?
– Osnovna ideja je da ove godine na vreme počnemo saradnju i svi sastanci sa organizacijama idu u dva pravca. Ako se Povorka bude organizovala da na vreme bude ostvarena saradnja sa državom. Prošle godine je bilo nekoliko problema i desilo se da pobede oni koji propagiraju nasilje i diskriminaciju. Na vreme je trebalo početi saradnju, a sad smo je otpočeli. Na LGBT zajednici ostaje da odluči da li će organizovati Prajd. U tom smislu Ministarstvo daje i saradnju i asistenciju. U razgovoru s njima rečeno je da nije ni bitno kada će biti ove godine, nego da to bude pripremljeno na način koji promoviše unapređenje njihovog položaja, zabranu homofobije, toleranciju i da imamo projekte koji će unaprediti njihov život i rešiti svakodnevne probleme ove zajednice.
O Goranu Miletiću
Kako komentarišete što većina NVO opet podržava Gorana Miletića?
– To nije nikakav problem. Deo civilnog sektora, značajan, ugledan, ali ne i jedini deo civilnog sektora, ima pravo da kandiduje, ali nema pravo da bude isključiv i nema pravo da jednog jedinog čoveka u državi proglašava jedinim kompetentnim. Bez obzira ko bude izabran, uživaće moje poverenje, ali nijedan proces, pogotovo ako je neformalan, pre izbora ne sme da ugrozi poziciju bilo kog budućeg poverenika.
Ukidanje Ministarstva
Pisalo se da će u eventualnoj racionalizaciji vaše ministarstvo biti ukinuto?
– Nikad niko u Vladi o tome nije raspravljao ni među ministrima, osim kad je komentarisan novinski članak o tome. Nije bitno da li će biti ministarstva, bitno je da stvari koje je ono postavilo kao procese koji idu i traju, da se ti procesi nesmetano odvijaju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


