Premijer Srbije Aleksandar Vučić se do sada opirao ruskom pritisku za potpisivanje sporazuma sa Rusijom, kojim bi se Rusko-srpskom centru u Nišu dao isti status koji nedavno zakonski regulisan sa NATO, i kako stvari stoje, Vučić je zaista okrenut ka Zapadu.

p { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; }p.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }p.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }p.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Ali, Moskva neće odustati od svojih namera, a razdor u vladajućoj koaliciji pravi preko predsednika Srbije Tomislava Nikolića i šefa diplomatije Ivice Dačića, ostavljajući Vučića izolovanog, smatra Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Prema njenim rečima, taj centar, iako trenutno nije vojni, to bi lako mogao postati, stoga zaključuje da bi Evropska unija i NATO trebalo da pomognu Vučiću da ne posustane pod pritiskom Rusije da potpiše sporazum. U istom kontekstu, Biserko za naš list tumači i nedavnu posetu američkih kongresmena Beogradu.

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava, analizirajući za naš list rusko prisustvo u Srbiji, napominje da se ono poslednjih godina intenziviralo u svim sferama.

„Dva su glavna cilja Rusije na Balkanu. Da spreči dalje širenje NATO i da preko Balkana testira jedinstvo EU i to, pre svega kad je reč o ekonomskim sankcijama Rusiji. Moskva je u međuvremenu pokrenula i propagandnu mašineriju, takozvane meke moći koja je na Balkanu, odnosno u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori posebno uspešna“, ističe Biserko za Danas.

Ona ističe da Putin po svaku cenu želi da Rusiji vrati status supersile, što, kako ocenjuje, nije moguće u uslovima ekonomskih sankcija i rekordnog pada cene nafte koja sada iznosi oko 30 dolara po barelu. Prema njenim rečima, Rusija u takvim okolnostima ne može održavati niti socijalni mir u samoj Rusiji.

„Moskva već duže vreme vrši pritisak da osoblje Humanitarnog centra u Nišu dobije navodno isti status kao osoblje NATO, tj. diplomatski imunitet. Nije reč o diplomatskom imunitetu već samo o primatu njihovih sudova nad lokalnim. Moskva svoj zahtev bazira na navodnoj neutralnosti Srbije i time stalno unosi razdor u vladajuću koaliciju, u ovom slučaju, preko Nikolića i Dačića, kako bi Vučića bio izolovan. Centar u Nišu nije vojna baza, ali lako bi mogao prerasti u nešto slično. Za sada Beograd zbog odnosa snaga još ne otpisuje nijednu stranu. Moskva neće lako odustati od svojih namera. Vučić se do sada opirao potpisivanju tog sporazuma i, kako stvari stoje, on jeste okrenut Zapadu. U tome treba da ga podrže EU, NATO. To U tom smislu poseta američkih kongresmena bila je više nego jasna. Premijer takođe mora tražiti podršku u Srbiji onih koji su za tu opciju. Oni nisu beznačajni“, ističe sagovornica Danasa.

Prema njenim rečima, Rusija se veoma aktivirala u suprotstavljanju širenja NATO na Balkanu, što je jasno pokazala u slučaju Crne Gore.

„Sve pretnje i opomene, poruka su i za Srbiju. Interes Srbije, kao i svih balkanskih zemalja, je da bude u NATO, odnosno pod istim bezbednosnim kišobranom, jer to otvara perspektivu celom regionu. Podela na različite interesne sfere bila bi velika prepreka normalizaciji odnosa na Balkanu“, zaključuje Sonja Biserko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari