Interes države i opštine Čajetina po pitanju spornog zemljišta na Zlatiboru zaštićen je zahvaljujući tome što se to pitanje rešavalo u okviru institucija Republike Srbije, a ne u medijima. To Milan Stamatović dobro razume, jer je i sam deo institucija sistema i vrlo dobro poznaje način na koji one funkcionišu. Zato i jeste uspešan predsednik opštine koji je pokazao da je sposoban da odbrani interese svojih sugrađana i lokalne samouprave.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

 S druge strane, ne možemo da očekujemo od nekoga ko ne poštuje čak ni odluke organa svoje stranke da razume značaj poštovanja institucija države, kaže za Danas Jovan Palalić, generalni sekretar SNP, komentarišući navode koje je prekjuče u našem listu iznela predsednica DSS Sanda Rašković Ivić, da SNP u slučaju afere na Zlatiboru nije kritikovala vlast i stala uz svog funkcionera Milana Stamatovića. Palalić ističe da SNP nije imala potrebu da napada vladu i SNS, jer pitanje zemljišta na Zlatiboru nije bilo ni međupartijsko ni političko pitanje, već pitanje funkcionisanja institucija, „koje su ovog puta pokazale da imaju kapacitet da štite Ustav i interes države“. „Tu pre svega mislim na Ministarstvo pravde i ministra Nikolu Selakovića koji je dao ključan doprinos tome da se poništi štetna odluka ministarke Zorane Mihajlović, kojom je omogućeno da 2.200 hektara najvrednijeg državnog zemljišta na Zlatiboru ode u ruke privatnog lica“, naveo je Palalić.

*Disciplinska komisija DSS donela je pre nekoliko dana odluku o isključenju predsednice DSS iz stranke. Rašković Ivić je odmah uputila demanti te informacije. Kako komentarišete situaciju u DSS, budući da ste i sami nekada bili član ove stranke?

– Mi u SNP imamo pravilo da ne komentarišemo stanje u drugim partijama. Možemo principijelno da polemišemo, da vodimo civilizovani dijalog sa svim partijama, ali da komentarišemo unutrašnje odnose u drugim partijama, to nam naša politička kultura ne dozvoljava. U DSS ima pojedinaca koje izuzetno cenimo i nije nam drago kada čitamo o lomovima u ovoj stranci.

*Rašković Ivić je navela da je njena smena u DSS pokrenuta od „ljudi spolja“ jer DSS predstavlja pravu opoziciju ovoj vlasti, što se, prema njenim navodima, ne može reći i za SNP.

– Ako neko za sebe misli da je prava opozicija ovoj vlasti, zato što piše zapaljiva saopštenja i poziva na rušenje vlasti na ulici, to je njegova stvar, ali mogu samo da kažem da nije prijatno gledati kako posle Koštunice, koji je legalista, i simbol stručnosti i umerenosti u politici, DSS sada vodi neko čiji se metode i politički rečnik ne razlikuju umnogome od bilo koje ekstremne levičarske ili desničarske organizacije u Srbiji. SNP ipak politiku vodi na jedan ozbiljniji i zreliji način, bez euforije i populizma.

*Na koji način je SNP opozicija ovoj vladi?

– Jedina smo partija koja je dala vrlo konkretnu, pre svega stručnu i argumentovanu kritiku Zakona o budžetu za 2015. godinu, Zakona o rebalansu budžeta za 2014, kroz našu stručnu analizu otvorili smo pitanje zaštite naših poljoprivrednika i preispitivanje SSP na osnovu članova 18, 32, 40 i 41, napravili smo ekonomsku analizu rizika za našu državu i privredu od eventualnog uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, i još brojne druge analize koje smo predstavili u parlamentu i dali ih na uvid stručnoj i celokupnoj javnosti Srbije. Zahvaljujući našim kritikama i analizama o ugroženosti domaće mlekarske industrije, vlada je uvela zaštitne mere za naše poljoprivrednike. Ali želim da naglasim, kao što smo uvek spremni da kritikujemo ovu vlast, tako smo spremni i da podržimo ono što je dobro u radu ove vlade.

*Šta vidite kao pozitivne poteze vlade?

– Iskren odnos Beograda prema Moskvi, neuvođenje sankcija Rusiji, način na koji je vlada ove godine obeležila godišnjicu NATO bombardovanja, obeležavanje 20. godišnjice Oluje kod mosta na Rači, to su potezi koji zaslužuju pohvalu i koje mi kao partija snažno podržavamo. Za SNP je veoma važno kako se država odnosi prema važnim nacionalnim pitanjima kao što su događaji u Srebrenici i stradanja i progon Srba u Oluji. U tome svakako imamo drugačiji stav od onog koji je zvanično iznela predsednica DSS.

*Po čemu se ti stavovi razlikuju?

– Naša partija smatra da su se u Bratuncu i u Srebrenici dogodili zločini čiji počinioci imaju svoje ime i prezime i koji za te zločine moraju da budu adekvatno kažnjeni. S druge strane, cela Srbija je videla da je Sanda Rašković Ivić na televiziji rekla da je u Srebrenici počinjen genocid. To je teza koju zastupaju hrvatski političari i lobisti koji žele da čitavom srpskom narodu udare pečat genocida.

*Ali ona je demantovala tu izjavu i rekla da je istrgnuta iz konteksta?

– Molim vas, pa kako možete da demantujete televizijski snimak. Mogla je eventualno da demantuje svoju izjavu u intervjuu za list Slobodna Dalmacija da je „Hrvatska imala pravo da uspostavi jurisdikciju u Kninu“, izrečenu 22. novembra 2013. godine, ali to, iz meni nepoznatih razloga, nikada nije učinila.

Beograd nema ekonomski interes da uđe u EU

Kako gledate na pitanja pristupanja EU i poziciju vlade po pitanju Kosova, što su najčešće tačke razmimoilaženja između vlasti i takozvane „nacionalne opozicije“ kojoj pripada vaša partija?

– Politika SNP prema EU zasnovana je na načelima evroskepticizma. Taj stav nije plod naše ostrašćenosti, već objektivne ekonomske analize da Srbija u ovom trenutku nema ekonomski interes da postane članica EU. Kao stranka koja je po svom suštinskom opredeljenju demokratska, želimo da otvorimo dijalog o ovoj temi, da saslušamo i mišljenja drugačija od naših, jer verujemo da samo kroz dijalog može da se dođe do najboljeg rešenja za naše društvo i državu. Konačnu odluku o pristupanju naše zemlje EU treba da daju građani Srbije na referendumu. S druge strane, oštro se protivimo daljem sprovođenju Briselskog sporazuma na KiM, i tražimo od vlade da uslovi sve dalje razgovore u Briselu dok se na dnevni red ne stavi pitanje srpske imovine na KiM, gde je naša država u prethodnih 60 godina uložila 17 milijardi dolara. Srbija i dalje otplaćuje 885 miliona evra kosovskog duga. Tim parama je finansirana izgradnja Gazivoda, Trepče, ski centra Brezovica i mnogih drugih preduzeća koje Albanci danas žele da otmu od Srbije. Taj dug je naša tapija na imovinu na KiM i na tome moramo da insistiramo u Briselu i Vašingtonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari