Projektima izgradnje energetske i saobraćajne infrastrukture u vrednosti većoj od 1,5 milijardi dolara postali smo vodeća zemlja u ovom delu Evrope u realizaciji infrastrukturnih projekata sa Kinom, izjavio je juče predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić na Četvrtom samitu šefova vlada Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Otvarajući Ekonomsko-trgovinski forum, premijer Kine Li Kećiang rekao je da trgovinska razmena između Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope, uprkos ekonomskoj krizi u svetu, beleži rast, kao i da postoji veliki potencijal za dalje unapređenje ekonomskih odnosa. On je naglasio da je veliki broj kineskih kompanija raspoložen da investira u zemljama CIEZ, kao i da Kina želi da kompanije iz tih zemalja više investiraju u Kini.

– U Srbiji sam nedavno prisustvovao otvaranju mosta i to je prvi veliki projekat u zemljama CIEZ. Želimo da ih bude više – zaključio je Li Kećinag. Nakon Ekonomsko-trgovinskog foruma, premijer Kećiang otvorio je Četvrti samit šefova vlada Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. U pozdravnom govoru on je istakao da će saradnja Kine i zemalja CIEZ uneti novo svetlo i da mora biti usmerena na budućnost.

Kineski premijer je naglasio da postoji nekoliko prioriteta o kojima će se na ovogodišnjem Samitu razgovarati, među kojima su definisanje mape puta za unapređenje saradnje, promovisanje sinergije u izgradnji infrastrukture, formiranje investicionog fonda sa 10 milijardi dolara i proširenje trgovine poljoprivrednim proizvodima iz zemalja CIEZ. Li Kećiang je naglasio da Kina želi da unapredi saradnju sa centrima zemalja CIEZ putem unapređenja razvoja malih i srednjih preduzeća, jačanja saradnje u oblasti zdravstva, šumarstva, ali i turizma, istakavši da je neophodno zajednički promovisati zemlje CIEZ kako bi kineski turisti češće posećivali te destinacije.

Vučić je, govoreći na Samitu, istakao da je Srbija među prvim zemljama koja se kandidovala da bude korisnik kreditne linije od 10 milijardi dolara za unapređenje saradnje Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope. On je naglasio da je Srbija ove godine zabeležila visok nivo aktivnosti na svim poljima: od trgovine, poljoprivrede, finansija, do kulture, zdravstva, obrazovanja i saradnje na lokalnom nivou. Srbija podržava inicijativu Kine za jačanje saradnje sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.

– I Srbija želi da, kao punkt na mapi Pojasa i puta, postane jedno od važnijih regionalnih trgovinskih čvorišta u ovom delu Evrope. To je za Srbiju i razvojna šansa – izjavio je Vučić. On je dodao da će projekat pruge Beograd-Budimpešta doprineti ostvarivanju transportnog umrežavanja, kao i protoku ljudi i robe, čime će podstaći kreiranje logističkih trasa i distributivnih centara, a dugoročno i pristup novim tržištima. Obraćajući se šefovima vlada Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, Vučić je rekao da Srbija, u okviru svojih napora da postane članica Evropske unije, nastoji da razvija i održava konstruktivne odnose sa susedima i zemljama u regionu Jugoistočne Evrope.

– Činjenica da na Samitu učestvuju većim delom zemlje članice EU, govori u prilog tome da je ovaj vid saradnje neodvojiv od ukupnih odnosa Kine i EU i da predstavlja dodatni mehanizam unapređenja ovog strateškog partnerstva – zaključio je Vučić. Tokom održavanja Samita, ministar energetike Aleksandar Antić potpisao je Okvirni sporazum o modernizaciji i rekonstrukciji pruge Beograd-Budimpešta. Premijer Vučić je na konferenciji za novinare, održanoj posle Samita, pozvao kineske turiste da posete Srbiju, „zemlju Novaka Đokovića i Bate Živojinovića“.

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić počeo je trodnevnu posetu Kini obilaskom Industrijskog parka u gradu Sudžou i obilaskom fabrike autobusa Hajger. Sudžou industrijski park osnovan je 26. februara 1994. godine, kada su Kina i Singapur potpisali sporazum o zajedničkom razvoju ove administrativne regije, sa idejom da se prenesu pozitivna iskustava ekonomskog razvoja Singapura, pre svega kroz ekspertizu urbanog planiranja i korišćenja softverskih tehnologija. Čitava regija obuhvata ukupnu površinu od 288 kvadratnih kilometara, od čega oblast kinesko-singapurske saradnje pokriva 80 kvadratnih kilometara sa populacijom lokalnog stanovništva od 1,2 miliona. Zajednički Savet, predvođen kineskim potpredsednikom vlade i zamenikom predsednika Vlade Singapura, sastaje se svake godine kako bi se utvrdile smernice razvoja industrijskog parka. Najveći investitori prisutni u industrijskom parku su Philips, Nokia, Isola, Samsung, Hitachi, Fujitsu, Daimler Chrysler, Honeywell, BP, ZF, Total, Danone, Mitsubishi, Carrefour, Bosch, BASF, Johnson and Johnson. Priliv stranih direktnih investicija je dostigao oko 80 milijardi američkih dolara. BDP se kreće oko 30 milijardi američkih dolara na godišnjem nivou. Do 2012. u industrijski park ulaganja je imalo više od 86 kompanija sa liste „Fortune 500“. Najzastupljeniji sektori su: elektronika, mehaničko-elektronska integracija, farmacija, hemikalije, precizni inženjering i industrija novih materijala. Nemačka pokrajina Baden-Vitenberg sprovela je studiju o mogućim sinergijama i potencijalnim poljima saradnje sa Sudžou industrijskim parkom, sa namerom da se iskoriste ogromni potencijali za saradnju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari