Novi Beograd juče je proslavio Dan opštine i 65 godina postojanja. Tim povodom u zgradi opštine upriličena je svečana akademija, u holu je otvorena izložba slika „Veterani Novom Beogradu“, a obeležavanju jubileja priključila se i Predškolska ustanova „11. april“ izložbom dečijih radova.


„Punimo 65 godina, ali smo daleko od penzije, jer planiramo još dugo godina da se razvijamo i napredujemo i da u godinama koje dolaze napravimo od naše opštine ono što ona već sada postaje, a to je najbolja i najuspešnija opština u Srbiji“, rekao je Aleksandar Šapić, predsednik opštine Novi Beograd, na svečanoj akademiji, kojoj su prisustvovali gradonačelnik, graditelji Novog Beograda, predstavnici novobeogradskih škola, organizacija, privrednika, kao i gosti iz prijateljskih opština Belfor, Karpoš i Banjaluka.

Šapić je naveo da je nagli razvoj Novog Beograda usledio posle 2000. godine i da je on danas moderan poslovni centar, gde živi dosta mladih ljudi, da je mesto gde se dešavaju najveće kulturne i sportske manifestacije, da posle 20 godina ponovo imaju zatvorene bazene, kao i da će završetkom infrastrukture, obilaznice oko Beograda, pristupnih saobraćajnica Mosta na Adi i mosta Zemun – Borča, Novi Beograd postati i geografski centar Beograda. Na akademiji su uručena priznanja klubovima, organizacijama i pojedincima koji su svojim radom doprineli afirmaciji Novog Beograda.

Sve je počelo 11. aprila 1948. godine na levoj obali Save, kada je u radnoj akciji oko 250.000 mladih ljudi, na bukvalno jednoj močvari počelo da gradi prve zgrade. Tada je samo postojalo selo Bežanija. Novobeograđani kažu da su nekada morali za sve što im je bilo potrebno da putuju u stari deo Beograda, dok je sada sasvim drugačije, pa neretko Novi Beograd danas zovu „centrom Beograda“. Mnogi pamte kada je Novi Beograd bio i industrijski centar, gde su punom parom radile fabrike poput IMT-a, koje sada skoro da i ne rade.

„Osamdesetih godina Novi Beograd po nekim političkim žargonima bio je spavaonica, a ja sam se protivio tome i često znao da kažem „blago Novom Beogradu, ima Energoprojekt, svetsku kompaniju, Geneks, IMT, on nije spavaonica, on je moderan, poslovno-politički i industrijski grad. To je vreme na koje sam ponosan. Onaj ko je pametan da zapamti tri dimenzije, četvrta dolazi sama, a kad imate stub možete da gradite kuću“, priča za Danas Andrija Tejić, predsednik opštine Novi Beograd od 1982. do 1986. godine. Kao prvi čovek Novog Beograda, kaže da je strogo vodio računa da sve što radi, radi za narod, za privredu, a ne za sebe. Nikada se, dodaje Tejić, nije hvalio time, pa mu priznanje za razvoj Novog Beograda i te kako znači. Ono što zamera današnjim političarima je što su više okrenuti sebi, a ne građanima.

„Sadašnja politika treba da smiri stranačke tenzije, da se ujedini i krene da rešava probleme građana i ovog teškog vremena. U svađi nema vajde ni u kući ni u politici, poručio je Tejić, koji sada uglavnom vreme provodi pored Dunava i sa unucima.

Manjak nadležnosti koči planove

Budžet opštine Novi Beograd za ovu godinu je oko 650 miliona dinara, od čega 90 odsto ide na isplatu ličnih dohodaka zaposlenih. Samo jedan milion je namenjen za investicije. Predsednik Skupštine opštine Novi Beograd Živan Obrenović kaže za Danas da je teško govoriti o planovima budući da je vlast centralizovana i da su njihove nadležnosti jako male. On navodi da je opština uputila zahtev Gradu za proširenje određenih nadležnosti, čime bi, kaže Obrenović, mogli više da pomognu svojim sugrađanima. „Radimo ono što možemo u sladu sa našim nadležnostima, kako bi naši sugrađani imali bolji život. Aktivnosti se pre svega odnose na popravljanje ulica i trotoara, otvaranje parkova za decu, održavanje reda i higijene, ali ukoliko bi dobili veće nadležnosti mogli bi da planiramo i neke investicije“, objašnjava Obrenović.

Svi predsednici

Prvi predsednik opštine Novi Beograd bio je Stevan Galogaža od 1952. do 1953. godine, Mile Vukmirović na mesto prvog čoveka opštine bio je od 1953. do 1955, nakon njega po godinu dana na vlasti su se zadržali Živko Vladisavljević i Ilija Radeka. Od 1957. do 1962. predsednik Opštine bio je Ljubinko Pantelić, od 1962. do 1965. Jovan Marić, a naredne četiri godine Pero Kovačević. Dr Novica Blagojević vodio je Novi Beograd 10 godina, odnosno do 1979., kada je na njegovo mesto došao Milan Komnenić. On je bio predsednik do 1982., a posle njega naredne četiri godine tu funkciju obavljao Andrija Tejić. Od 1986. do 1989. godine Novi Beograd vodio je Toma Marković, a nakon njega Čedomir Ždrnja samo godinu dana. Željko Ožegović izabran je za predsednika Opštine 2000. godine i na tom mestu zadržao se osam godina. Posle njega došao je Nenad Milenković, a od prošle godine prvi čovek Novog Beograda je Aleksandar Šapić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari