Poslednjih nekoliko dana Užičani se guše u vazduhu koji je zagađen nekoliko puta više od gornje dozvoljene granice koncentracije čađi.

Ovdašnji Zavod za javno zdravlje upozorio je građane, koji su ogorčeni ponašanjem sadašnje i ranijih lokalnih vlasti, da je vazduh „opasan po zdravlje“, uz savet da „osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, stariji i deca skrate boravak napolju i ako je moguće da ostanu kod kuće i da smanje aktivnosti“.

Dugogodišnji problem aero-zagađenosti, posebno u vreme zimske sezone kada se pokrene više od 12.500 individualnih ložišta, uz dodatni problem izduvnih gasova koje stvara 14 .539 registrovanih vozila, nikako da se reši. Kvalitet vazduha u užičkoj kotlini, kojoj nedostaje prirodnog provetravanja, meri se godina. Građani se o tome naknadno obaveštavaju, ali su zabrinuti i ogorčeni ponašanjem političara koji sastanče, ukazuju na potrebu promene svesti, izrađuju akcione planove, formiraju „zelene savete“, dok je Užice u međuvremenu postao jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji. Nije pomogao ni gasovod, jer priključak za domaćinstva košta oko 1.200 evra, što je, uz dodatnih 2.500 do 3.000 evra za kotao i dodatnu opremu, skupo za većinu građana.

Umesto da preduzme hitne i konkretne mere, poput ograničenja ili potpune zabrane saobraćaja u centru grada, besplatnih ili subvencionisanih priključaka na gasovod za domaćinstva, finansijske podrške za poboljšanje energetske efikasnosti objekata, lokalna samouprava godinama izbegava da se suoči sa tim problemom, iskazuje nemoć i nada se pomoći od države, pravdajući se da u gradskom budžetu nema para. Alarmantan podatak o tome da svako treće dete u Užicu ima problema sa disajnim organima trebalo bi da urazumi lokalne političare i da ih natera da javni novac drugačije preraspodele i da ga iskoriste za zaštitu zdravlja sugrađana.

Zbog prekomerne zagađenosti vazduha, ali i zbog akumulacije Vrutci čija je voda, koja se duže od trideset godina koristila za snabdevanje grada, takođe zagađena od decembra prošle godine, predstavnici republičke Agencije za zaštitu životne sredine razgovarali su sa gradskim rukovodstvom, koje je zatražilo od Vlade Srbije da Užice dobije status ekološki ugrožene sredine, ali odgovora nema.

– Razgovarali smo o tome šta ćemo dobiti tim statusom, jer nije cilj nazvati Užice zagađenim gradom, nego kako da rešimo problem i za to su potrebne sistemske mere – smatra Filip Radović, direktor te agencije, objasnivši da je neophodno da se završi obilaznica oko grada ka Bajnoj Bašti, čija je gradnja obustavljena pre nekoliko godina, zbog problema u gradnji mosta, ali i da gas postane glavni energent u gradu.

Istakavši da će postojeća automatska stanica za monitoring kvaliteta vazduha u gradu nastaviti sa radom i pored što ta Agencija „za to nema i ne dobija novac“, te da će najverovatnije za mesec do mesec i po, u saradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom, početi prognoziranje kvaliteta vazduha za nekoliko dana unapred, Tihomir Popović, načelnik Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha u toj agenciji, kazao je da je „poboljšanje jedino moguće ukoliko se otklone uzroci zagađenja“ što je, kako je objasnio – u nadležnosti lokalne samouprave.

– Samo dejstvom na izvore zagađenja može se rešiti problem. Agencija je tu da, u skladu sa svojim nadležnostima, prati stanje, daje ocene i izveštaje, a smanjivanje emisije je u nadležnosti lokalne samouprave – poručio je Popović.

Dr Snežana Janjić, pedijatar, koja je pre četiri meseca izabrana za gradsku većnicu zaduženu za zaštitu životne sredine, nije krila razočaranje dosadašnjim pristupima u rešavanju problema zagađenosti vazduha, pa i sastankom sa predstavnicima Agencije, poručivši građanima da je za sada „nažalost, jedina konkretna mera – zaštitna maska za nos“, koju i sama nosila tokom razgovora sa novinarima.

– Nisam zadovoljna ovakvim sastancima na kojima su čuju reči – entuzijazam, podizanje svesti građana i slično. Svest građana je na najvišem mogućem nivou! Umesto karmina, u tašni imam lek ventolin i koristim zaštitnu masku. To je znak da sam veoma svesna situacije, ali ne volim da provodim vreme u sastančenjima i nekakvim razmatranjima, već hoću da se problem Užica podigne na viši nivo – rekla je Janjićeva, a potom ocenila da nije zadovoljna ni tvrdnjom da će investitori zaobilaziti Užice, ukoliko bude proglašeno za ekološki ugroženo područje.

– Ako vazduh u gradu bude zdrav, doći će i investitori i lokalna vlast mora da nađe rešenja. Zadatak svih nas je da obezbedimo ljudima besplatan priključak na gasovod i to je konkretna mera – poručila je Janjićeva, a potom saopštila da „svako treće dete u gradu ima respiratornih problema i da takvo stanje nije od juče, već da traje godinama“.

Smatrajući da je problem potrebno podići na državni nivo, jer lokalna samouprava i Agencija za zaštitu životne sredine ne mogu da ga reše, zamenik gradonačelnika Vidoje Drndarević je najavio mogućnost sniženja cene priključka na gasovod i rekao da su o tome započeli razgovori sa rukovodstvom preduzeća Užice-gas. Na pitanje zbog čega je ta taksa u Užicu skoro dva i po puta skuplja nego u okolnim gradovima, poput Požege, Drndarević je uzvratio da je „to pitanje za preduzeće Užice-gas“, iako je grad jedan od osnivača tog preduzeća.

– Na prvi pogled izgleda da je cena priključka u Požegi duplo niža, ali pitanje je koliko domaćinstava je priključeno na gasovod i kolika je cena gasa, a i oni koji su priključeni na gasovod ne koriste gas, jer je on mnogo skuplji – rekao je Drndarević i dodao da „postoji šansa da cena priključka u Užicu bude niža“ jer, kako je poručio – „zdravlje ljudi najbitnije“.

Sanacija jezera Vrutci

– Razgovarali smo sa predstavnicima instituta za vodu Lođ u Poljskoj kako bismo konkurisali za sredstva iz evropskih fondova i time bi se trajno rešio problem zagađenosti vode u jezeru Vrutci. Taj projekat predviđa da se makrobiološkim postupkom vrati prvobitno stanje akumulacije Vrutci, odnosno da se jednom za svagda otkloni uzrok zagađenja – saopštio je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine. Na podsećanje da je prošle godine, u isto vreme, bio u Užicu kada je konstatovano zagađenje jezera otrovnim algama – cijanobakterijama, i na pitanje šta je tim povodom uradio za ovo vreme, Radović je odgovorio da je „u nadležnosti Agencije da obavlja monitoring“, ali da on i njegovi saradnici dolaskom u Užice „žele da pokažu entuzijazam i da naprave korak više, tako što će se obratiti međunarodnim fondovima“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari