Priča o slavnom mitskom junaku i sinonimu za lutanje Odiseju dobila je nove obrise budući da arheolozi sa Univerziteta Joanina tvrde da su pronašli njegovu palatu na ostrvu Itaka. Bez obzira na to da li se njihovi navodi tačni ili ne, junak Homerovog speva ostaje jedno od najčešće pominjanih imena u kulturi i tradiciji Starog kontinenta.

Dobri poznavaoci Odisejevog lika i dela smatraju da se tajna njegove popularnosti, na kojoj bi mu pozavidele sve zvezde šou biznisa, krije u mudrosti, oštroumnosti, hrabrosti i istrajnosti, kao i činjenici da je slamao srca čarobnica, nimfi i „običnih“ žena.

Mada ime junaka Odiseje znači „sin boli“, što prema mišljenju nekih kritičara predstavlja asocijaciju na duševne i fizičke patnje koje je iskusio tokom desetogodišnjeg lutanja od Troje do rodne Itake, jedan od najuticajnijih boraca Trojanskog rata, nesumnjivo je imao i trenutaka uživanja. Ako je verovati Homerovu, njegovim dražima nije odolela ni čarobnica Kirka, gospodarica ostrva Eeje, koja se surovo poigrala sa Odisejevim drugovima pretvorivši ih u svinje. Iako je želela je da ga zadrži na svojoj „teritoriji“, posle godinu dana uslišila je njegovu molbu da se vrati porodici, uz savet da pođe u podzemni svet i od vrača Tiresija sazna kakva će biti njegova budućnost.

Kada se vratio sa neobičnog putovanja, čarobnica mu je dala neophodna uputstva o tome kako da odoli pesmi lepih ali surovih sirena i prođe pored morskih nemani Scile i Haridbe. Zanimljivo je da je Kirka poslužila i kao inspiracija savremenim književnicima, uključujući pripadnika takozvane „izgubljene generacije“ Ezru Paunda. Slavljen i osuđivan, američki pesnik opisao je Odisejevu ljubavnicu kao otelotvorenje seksualnosti, koja se nalazi na „pola puta“ između destruktivnih sirena i neosvojivih boginja poput Afrodite i Atine. Neke feministkinje otišle su korak dalje, tvrdeći da se Kirka s pravom sveti brutalnim muškarcima.

Uprkos natprirodnim sposobnostima i čarobnim travama koje je neretko upotrebljavala čarobnica sa Eeje, nimfa Kalipso bila je uspešnija u zavođenju Odiseja, prvog čoveka koji je stigao u njen dom, na ostrvo Ogigija. Kalipso je prijateljski dočekala umornog putnika, a kada su se malo bolje upoznali predložila mu je da joj bude suprug. U pokušaju da pridobije Odisejevu ljubav, obećala mu je besmrtnost, okružila ga raskoši na kojoj bi mu i bogovi sa Olimpa pozavideli i neprestano ga zavodila svojom božanskom lepotom.

Ipak, Kalipsin ljubavnik bio je samo noću srećan, dok je danju čeznuo za povratkom na Itaku. Najzad, posle sedam godina, bogovi su se sažalili na njega i poslali glasnika Hermesa da prenese nimfi Zevsovu naredbu da pusti Odiseja, što je ona teška srca učinila. Mada je želeo da što pre stigne u svoj dom, vladar Itake zastao je na Krfu, gde je upoznao princezu Nafsiku. U romantičnoj epizodi speva, lepa kćer kralja Alkinosa pronalazi umornog Odiseja, koga su izbacili talasi na jednoj plaži.

Posle dvodecenijskog „nomadskog“ života Homerov junak vraća se supruzi Penelopi, ženi koja predstavlja sinonim za vernost, budući da je godinama odbijala prosce koji su tražili njenu ruku. Istovremeno, ona predstavlja Odisejev ženski pandan po domišljatosti. Poput supruga koji je nadmudrio sve protivnike, uspela je da uveri sve one koji su se borili za njenu naklonost da će se udati kada završi pogrebno platno za starog Odisejevog oca Laerta. Tako je pune tri godine, dok je nije odala sluškinja, uspela da prikriva od njih da je parala sve što je danju tkala. Kada je izgledalo da Penelopa neće uspeti da istraje u namerama, pojavio se Odisej koji je pobio prosce i nastavio davno započeti bračni život sa njom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari