Svako drugo suđenje za ratne zločine se odloži 1Foto: FoNet Zoran Mrđa

Između podizanja optužnice i pravosnažne presude u sudskim postupcima koji se bave procesuiranjem ratnih zločina po pravilu moraju da proteknu godine.

Posmatrajući suđenja koja se vode pred beogradskim Specijalnim sudom, lako je zaključiti da ova porazna statistika u skorijem periodu neće biti promenjena pošto je samo u ovoj godini od dvadeset zakazanih, odloženo čak devet glavnih pretresa. To znači da se u 2017. godini malo manje od pedeset odsto zakazanih pretresa završi i pre nego što počnu.

– Optuženi često zloupotrebljavanju svoja zakonska prava pa iz različitih razloga odlažu održavanje glavnih pretresa – kaže za Danas Marina Kljaić, pravnica Fonda za humanitarno pravo.

Kao ilustraciju svoje tvrdnje ona navodi primer suđenja u predmetu Trnje koji se vodi protiv bivših članova Vojske Jugoslavije zbog ratnih zločina nad albanskim civilima.

– U ovom predmetu imamo dva optužena lica i obojica su vojni osiguranici. I onda imate slučaj da na jednom glavnom pretresu jedan ode na bolničko lečenje, a onda na narednom drugi. A pretresi se odlažu – navodi Kljaić.

Samo u ovom postupku, dva od tri zakazana pretresa u ovoj godini su odložena. Prema rečima Marine Kljaić, sud je u ovom konkretnom slučaju učinio sve što je u njegovoj moći da postupak ubrza.

– Sud je pozvao veštaka koji je ustanovio da su optuženi sposobni da prate suđenje. Međutim, veštak nije mogao da garantuje da njima neće da se pogorša zdravstveno stanje – kaže Kljaić i dodaje da je u ovom konkretnom slučaju evidentno da optuženici imaju institucionalnu podršku u opstrukciji postupka.

S druge strane, advokat Đorđe Kalanj, koji je u više navrata branio lica optužena za ratne zločine, nalazi objektivne razloge zbog kojih se suđenja za ratne zločine odlažu u većoj meri nego drugi krivični postupci.

– Svedoci na ovim suđenjima nerado dolaze da svedoče zbog toga što na taj način ponovo preživljavaju traumu. Takođe, optužena lica za ratne zločine su često stariji ljudi koji iz zdravstvenih razloga ne mogu uvek da se pojave u sudu – kaže Kalanj.

Prema njegovim rečima, sud ima na raspolaganju mehanizam kojim se pravi razlika između opravdanog odlaganja i svesne opstrukcije postupka.

– Sud, ukoliko posumnja u validnost medicinske dokumentacije kojom se pravda odlaganje postupka, može da pozove veštaka koji treba da ustanovi da li je lice sposobno da prati postupak – navodi Kalanj i napominje da je odziv na suđenjima za ratne zločine na kojima je on prisustvovao odziv bio gotovo stoprocentan.

Da sud može da ubrza suđenja za ratne zločine saglasan je i Vladimir Vukčević, bivši tužilac za ratne zločine.

– Sudije mogu da ubrzaju prosleđivanje zahteva za izuzeće nekog od učesnika postupka. Takođe, sudije imaju zakonsku mogućnost da o određenom broju pitanja sami odlučuju. Svi ti koraci mogu da ubrzaju postupak – smatra Vukčević.

Prema njegovim rečima, opšte je poznata stvar da, iako krivično delo ratni zločin ne može da zastari, odbrana pokušava da uspori postupak.

– Protok vremena uvek ide u korist optuženih. Što više vremena protekne između počinjenog zločina i sudske presude, to su kazne manje. Vreme uvek razvodni krivicu – navodi Vukčević.

Slučaj Kravica rekorder u 2017. godini

Suđenje za ratni zločin u hangaru sela Kravica u blizini Srebrenice je čak pet puta bilo odloženo u tekućoj godini, što je više od bilo kog drugog postupka za ratni zločin. Glavni pretres zakazan za 8. februar je odložen zato što se nije pojavio branilac optuženog Dragomira Parovića. Na narednom pretresu koji je bio zakazan pet dana kasnije, pojavio se novi Parovićev branilac, ali je zatražio odlaganje kako bi mogao da se upozna sa predmetom. Na pretresu u martu Parovićev branilac se pojavio, ali samo da bi objasnio da Parović ima problema sa kičmom i da ne može da prisustvuje suđenju. Iz istog razloga su momentalno otkazana i naredna dva glavna pretresa kako bi sud utvrdio autentičnost medicinske dokumentacije.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari