Nakon subvencija, na poslu ostane tek svaki 20. radnik 1Foto: Fonet/MOD

Država Srbija će ove godine kroz subvencije privatnim poslodavcima izdvojiti 2,8 milijardi dinara, plus dodatnih 550 miliona za osobe sa invaliditetom, kako bi finansirala otvaranje novih 20.200 radnih mesta, rečeno je Danasu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Dok nadležni smatraju da je reč o učinkovitom načinu za smanjenje stope nezaposlenosti, sindikalci i stručna javnost ističu da sistem subvencija poslodavcima predstavlja bacanje para jer izuzetno mali procenat radnika zadrži zaposlenje i posle isteka subvencija.

Kako bi blagovremeno počeli realizaciju aktivnih mera zapošljavanja u 2017. godini, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje su 7. februara objavili 11 javnih poziva i konkursa, koji su uglavnom namenjeni poslodavcima koji pripadaju privatnom sektoru, što je, kako se ističe, još jedan doprinos razvoju preduzetništva i privatne inicijative. Među tim pozivima dominiraju oni preko kojih se realizuju stručne prakse, obuke, samozapošljavanje i javni radovi. Dakle, uglavnom je reč o projektima koji ne garantuju da će zaposleni zadržati svoja radna mesta nakon isteka subvencija. To je upravo osnovna zamerka koju upućuju sindikati.

– Mi smo generalno nezadovoljni sistemom subvencija koje država daje poslodavcima jer one ne prestavljaju nikakve garancije da će biti postignuti adekvatni rezultati. Po nama, to predstavlja najobičnije arčenje novca poreskih obveznika. U prilog tome ide podatak do koga smo došli da samo pet odsto radnika zadržava posao nakon isteka subvencija. Sve ostale poslodavac otpusti nakon što država prestane da finansira njihove plate i uliva finansijske injekcije u ta privatna preduzeća – kaže za Danas Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata.

Prema njenim rečima, jedini cilj subvencija je da omoguće kratkoročnu propagandu vlastodršcima da tvrde da je smanjena stopa nezaposlenosti.

– Jedno kraće vreme političari mogu da se hvale da su povećali broj zaposlenih, ali gledano na duge staze subvencijama se ništa ne postiže i od njih korist imaju samo poslodavci jer radna mesta posle njihovog prestanka uglavnom ne opstaju. Tipičan primer za to su subvencije koje dobijaju strani poslodavci u Srbiji koje im povećavaju profit, a država i privremeno zaposleni faktički od toga nemaju nikakvu korist. Umesto toga, Srbija bi taj novac trebalo da ulaže u privredu, naročito u mala i srednja preduzeća. Ako bi se to ostvarilo, ta preduzeća bi dobro poslovala i imala bi potrebu za novom radnom snagom, što bi se i realno odrazilo na smanjenje nezaposlenosti u Srbiji – ističe Ranka Savić.

Branko Pavlović, privatizacioni savetnik sindikata, kaže za Danas da subvencije ne samo da ne doprinose smanjenju nezaposlenosti već imaju zadatak da stvaraju neizvesnost među zaposlenima.

– To je osnovni cilj tih mera, pored toga što predstavlja bacanje državnog novca u bunar. Takav način zapošljavanja sugeriše zaposlenima da im niko ne garantuje stalni posao, da treba da budu srećni što uopšte rade pa makar na određeno i da prihvate surovu činjenicu da se njihova radnička prava stalno smanjuju i krše. Na taj način dolazimo u situaciju koja odgovara poslodavcima, a to je da radnici ne smeju da se pobune protiv nehumanih uslova rada i malih nadnica jer zbog generalne nesigurnosti kada je reč o zaposlenju bivaju zadovoljni samom činjenicom što uopšte rade – zaključuje Pavlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari