Da li je Srbija jedno od ostrva u Polineziji 1Promocija knjige "Nezapamćeni svet" Foto: Službeni glasnik

Izdavačka kuća Službeni glasnik predstavila je juče nedavno objavljen prvi srpski prevod romana Viktora Segalena „Nezapamćeni svet“ o životu poslednjih mnogoboraca na polinežanskim ostrvima.

Urednik izdanja Jovica Aćin naglasio je da „svaki urednik kad dobije ovakav izvanredan prevod knjige i odličan pogovor, iz kojih stoji Aleksandra Mančić, nema šta da radi osim da ga prihvati kao poklon“. Kao razlog plus za objavljivanje Segalenovog romana, Aćin je naveo i to što „ova svojevrsna drama o brisanju tahićanske kulture, civilizacije, ljudi i jezika otvara dilemu da li je i Srbija jedno od ostrva u Polineziji, čiji se duh i kultura zatiru“.

Junak ove knjige je polinezijski pripovedač koji oslikava obrede i svetkovine tahićanskog društva s kraja 18. veka, čije rušenje počinje „iskrcavanjem Evropljana, prvenstveno engleskih metodista misionara naoružanih Biblijom i moralnim propisima“. Segalen je piše o „zlu koji beli mionari unose u život i dušu pripadnika naroda koji žive u zabitim i netaknutim delovima planete“.

– Od svih religija, one koje imaju organizovanu Crkvu, imaju dominaciju i pokušavaju da podrede svet koji postoji. Ovo je drama o uništavanju duha i kulture drugačijih od našeg ugla. Prihvatajući homogenizaciju svega, gubimo egzotičke različitosti – gubimo sopstveni identitet. U ovoj knjizi može se prepoznati i nešto što je naša nacionalna istorija – rekao je Jovica Aćin.

Aleksandra Mančić ukazala je na vezu čuvenog francuskog slikara Pola Gogena i Segalenovog rada, ne samo kad je u pitanju „ovaj roman koji je istovremeno i etnografska studija koja se bavi problemom sudaranja, prožimanja i potiranja različitih kultura i civilizacija“. Segal, po zanimanju lekar u francuskoj mornarici, sticajem okolnosti bio je brodu koji je prevozio sa ostrva Hiva Oe na Tahiti Gogenovu zaostavštinu, čiji je veći deo Segalen otkupio na aukciji. Prema rečima Aleksandre Mančić, o Segalenu se pisalo i da je „prvi od mnogih koji su izgradili karijeru na uspomeni na Gogena, koji je ostao mitski lik u svemu što je Segalen napisao“.

Tvorac estetike različitosti Viktor Segalen (1878-1919), osim što je bio lekar bavio se etnografijom, arheologijom, bio je pisac, istraživač, pesnik, teoretičar umetnosti, lingvista i književni kritičar. Rodio se Brestu, studirao u Bordou, putovao i živeo u Polineziji i Kini. „Kad je 1956. francuski etnolog Žan Malori objavio ‘Nezapamćeni svet’ u svojoj kolekciji ‘Čovekova zemlja’, Segalova knjiga proglašena je za prvi etnogarfski roman, ali je posmatrana i kao manifest ‘druge etnografije’, jednako pesničke, književne, koliko i učene, a Segal je viđen kao zastupnik ‘prava na razliku’ i relativnosti kultura“, piše u predgovoru knjige Aleksandra Mančić, ukazujući na njen „antikolonijalistički i antihrišćanski karakter“ izazvan „srdžbom pisca protiv politike evangelizacije“.

Tvorac estetike različitosti

„Segalenova estetika različitosti na početku 20. veka postavlja je pitanja o kojima raspravljaju savremena postkolonijalna razmišljanja o globalizaciji kultura i mogućnosti otpora njenim procesima. Krajem 20. veka Segalena prepoznaju kao uticajnog mislioca na tom polju i vide ga kao direktnog naslednik Pola Gogena i Artura Remboa, kao deo grupe pisaca i umetnika koji su su preispitivali kolonijalni egzotizam s kraja 19. veka i razvijali ono što će biti nazvano ‘postsimboličkom poetikom izmeštanja'“, napominje Aleksandra Mančić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari