Srbija bi pomogla kada bi rekla da je Krim teritorija Ukrajine 1Foto: Fonet / Aleksandar Levajković

Broj stanovnika na istoku Ukrajine, od početka krize i sukoba, 2014. godine, opao je za 50 odsto.

Predstavnici nevladinog sektora iz te države, koji beleže slučajeve kršenja ljudskih prava i pokušavaju da pomognu ugroženima, saopštili su na sesiji u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava, da je pre početka krize u Ističnoj Ukrajini živelo šest miliona ljudi, odnosno da je u protekle tri godine, prinudno raseljeno čak tri miliona tamošnjih stanovnika. Oni su, prema njihovim rečima, uglavnom, prešli u kontinentalni deo ove države, bežeći od rata i sukoba koji je izazvan, najpre ruskom aneksijom Krima, a potom i proglašenja nezavisnosti Donjecka i Luganske.

Istovremeno, kako je ispričao Alim Alijev, aktivista za ljudska prava i, kako se sam predstavio, krimski tatar, svakodnevno se obavlja „zamena stanovništa“ ovog poluostrva. On navodi podatak da je od početka krize do danas, Krim napustilo 35 hiljada stanovnika, uglavnom krimskih tatara, koji su progonjeni kao muslimani, dakle, po verskoj osnovi, da bi od tada svakodnevno počeli da pristižu, kako kaže, novi stanovnici iz Donjecka i Luganske – policajci, vojnici, činovnici i takozvani biznismeni. Među tendicajama koje su uočljive na ovom poluostrvu, Alijev ističe militarizaciju, navodeći da su vojne snage Ruske Federacije i pripadnici specijalne policije sveprisutne, uz svakodnevno dovlačenje vojne opreme.

Alijev je naveo da Rusija uveliko uništava kulturni identitet krimskih tatara, škole, da je još 2014. proterala sve lokalne medije i otvorila svoje, da je kao i da otvara niz paralelnih institucija u kojima važe ruski zakoni. Kao posebnost, Alijev ističe i da većina stanovnika mora da promeni, odnosno prihvati rusko državljanstvo.Ovaj aktivista zaključio je svoje izlaganje žaljenjem da već tri godine ne postoje nikakvi međunarodni pregovori o rešavanju krize, kao i da na Krimu ne postoji nijedna misija za zaštitu ljudskih prava.

Odgovarajući na pitanje novinara na koji način bi Srbija trebalo da se ponaša kako bi pomogla rešavanju krize, sa osvrtom na ambivalentan stav koji ima prema ovom problemu, Aleksandra Romantsova, koordinatorka posmatračkih misija za ljudska prava u istočnoj Ukrajini i na Krimu, rekla je da bi pomoglo kada bi Srbija rekla da je Krim teritorija Ukrajine. Ona je istakla i da je njima dragoceno iskustvo koje Srbija ima vremena konflikta devedesetih, u smislu znanja koje može da prenese kada je reč o načinu dokumentovanja zločina i slučajeva kršenja ljudskih prava.

Govoreći o brojnim slučajevima ugrožavanja ljudi po nacionalnoj io verskoj osnovi, aktivistkinja iz Rusije, Aleksandra Krilenkova, koja obavlja dužnost ko-kordinatorke Ukrajinsko-ruske posmatračke inicijative na Krimu, istakla je sopstvenu odgovornost kao ruskinje da se bavi ovim poslom jer je, kako je rekla, njena država okupirala delove Ukrajine. Ona je navela nedavni slučaj u kojem je čovek samo zbog toga što je okačio zastavu Ukrajine na svoj prozor završio u zatvoru. Većina brojnih političkih zatvorenika se optužuje za terorizam i biva osuđeno na 15 do 20 godina zatvora. Ti se procesi, prema njenim rečima, obavljaju prema ruskim zakonima. Učesnici današnje sesije posvećene kršenju ljudskih prava u Ukrajini, izneli su, između ostalih podatak, da je svaki treći intervjuisani zatvorenik, osuđen po ruskim zakonima, mučen i da je trpeo ili i dalje trpi torturu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari