Pokušaji da se strateški reši pitanje odlaganja komunalnog otpada na teritoriji lokalnih samouprava Braničevskog i Podunavskog okruga i dalje su aktuelni, navodi lokalni Radio Boom 93, ističući da je problem što se gotovo čitavu deceniju luta među rešenjima koja bi bila najprihvatljivija za građane u oba okruga.


Požarevcu je hitno potrebna nova deponija komunalnog otpada jer postojeća odavno ne ispunjava higijenske standarde. Početkom godine ponovo je inicirana ideja o gradnji zajedničke deponije Smedereva, Požarevca i Kovina koja bi trebalo da se nalazi na potezu Segda Jelen Do na području Smedereva. Ova ideja je u skladu sa republičkom strategijom upravljanja otpadom, a regionalna deponija bi pokrivala područje sa više od 200.000 stanovnika.

Međutim, postavlja se pitanje isplativosti da se pitanje odlaganja komunalnog otpada reši na ovaj način.

Regionalna deponija ima smisla ukoliko podrazumeva i obradu prikupljenog otpada, ali za sada nema održivog rešenja za ovaj problem. Nezvanično saznajemo, navodi Boom 93, da je postojala ideja da se u okviru regionalne deponije izgradi spalionica smeća iz koje bi se dobijala toplotna energija. Ipak, jedno postojenje ovog tipa bi daleko nadmašivalo cenu izgradnje same deponije.

U zavisnosti od kapaciteta, izgradnja regionalne deponije bi mogla da košta između 15 i 20 miliona evra, dok bi cena spalionice bila petostruko viša. Pored toga, pitanje je da li bi bilo dovoljno prikupljenog otpada da bi se investicija isplatila. Cilj izgradnje deponije je zaštita životne sredine, ali je neophodno naći rešenje koje neće u značajnijoj meri povećati troškove odlaganja, a samim tim i troškove na računima krajnjih korisnika.

Prema jednoj od projekcija, jedna tona otpada koja bi se odlagala na planiranoj lokaciji na području Smedereva, Požarevac bi koštala između 20 i 30 evra, odnosno godišnje pozamašnih 1.000.000 evra. Kada je u februaru javnosti predstavljena namera o zajedničkom ulaganju u regionalnu deponiju, gradonačelnica Smedereva Jasna Avramović iznela je prognozu da bi za godinu do godinu i po dana mogli da budu izgrađeni objekti koji će početi da rade punim kapacitetom.

U ovom trenutku realnost je da, pre svega, nemamo jasnu ekonomsku računicu, ali ni planska dokumenta potrebna za ulazak u investiciju. Kako su mediji u više navrata do sada ukazivali, u zavisnosti od brzine sređivanja dokumentacije lokalnih samouprava i komunalnih preduzeća, kao i pronalaženja strateškog partnera i same izgradnje, za završetak deponije i puštanje u rad, potrebno je od 3 do 5 godina.

Pitanje je koliko će u međuvremenu narasti brdo smeća koje u Požarevcu nazivamo Gradskom deponijom, kao i da li je možda isplativije da se izgradi uslovna lokalna deponija koja neće ugrožavati životnu okolinu, zdravlje ljudi i uvećavati troškove odlaganja – predlaže Boom 93.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari