Broj građana Srbije koji su saglasni s porukom koje im šalje vlast, da bi hapšenje i isporučenje Ratka Mladića Haškom tribunalu bilo u najboljem interesu države, porastao je u periodu oktobar 2009 – avgust 2010. sa 34 na 36 odsto. Istovremeno, opao je broj onih koji se ne slažu s tom konstatacijom, i to sa 55 na 51 odsto, rezultat je najnovijeg istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).


Prema istraživanju IRI, za dva procenta porastao je broj onih koji „u potpunosti“ podržavaju saradnju s Hagom, uključujući i hapšenje i isporučenje svih optuženih, i iznosi 15 odsto, dok je broj onih koji smatraju da s Tribunalom „ne bi trebalo ni pod kojim uslovima sarađivati“ smanjen sa 37 na 35 odsto. S druge strane, čak 38 odsto građana zauzima stav da je saradnja sa Tribunalom „nužno zlo“, odnosno da je reč o uslovljavanju na koje bi, zarad pragmatičnih interesa, trebalo pristati. Taj procenat je ostao nepromenjen u posmatranom periodu.

– To je čudo. Percepcija građana u vezi s Ratkom Mladićem je potpuno nepromenjena, bez obzira na okolnosti. U istraživanjima registrujemo većinu od 60 odsto koja je za ulazak u EU, ali kada ih pitate o Mladiću oni izražavaju kontradiktorne stavove, odnosno vide tog optuženog zločinca kao heroja i prema njemu nepravednu međunarodnu zajednicu. Čak i kada se dogodi nešto veliko u smislu integracija, poput ukidanja viza, broj onih koji podržavaju Mladića promeni se u minimalnom procentu – ističe za Danas Svetlana Logar, istraživačica Ipsos Strateškog marketinga.

Naša sagovornica naglašava da građani pitanje Mladića vide kao ucenu Zapada i da „nisu raščistili sa onim za šta je taj čovek optužen“.

– Na primeru Rezolucije o Srebrenici, o kojoj se pre usvajanja u Skupštini Srbije mnogo govorilo, vidi se kolika je odgovornost političara u kreiranju javnog mnjenja. Građani su sada prihvatili istinu o tome. Međutim, jedan događaj nije dovoljan da bi uticao na sistem vrednosti, već je tu reč o sistematskom i dugom procesu – ocenjuje Logar.

Ona navodi primer „evropeizacije“ Tomislava Nikolića i njegov obrt ka evropskim integracijama. Dok su 2008. on i Aleksandar Vučić lepili plakate s imenom Ratka Mladića, u znak protesta zbog imenovanja Bulevara Zorana Đinđića, izlaskom iz SRS i formiranjem SNS napravili su zaokret ka proevropskoj politici. Time su, kako ističe Svetlana Logar, za vrlo kratko vreme promenili mišljenje velikog broja dotadašnjih Šešeljevih pristalica EU.

Prema rečima Dušana Ignjatovića, direktora vladine Kancelarije za saradnju s Haškim tribunalom, aktivnosti na hapšenju Ratka Mladića ne zavise od raspoloženja javnog mnjenja. On, ipak, ističe da politička volja da se taj posao obavi do kraja u velikoj meri olakšava rad nadležnih institucija.

– Nama je veoma važno to što je Skupština Srbije usvojila Rezoluciju o Srebrenici, jer je time nedvosmisleno podržala saradnju s Haškim tribunalom – ocenjuje Ignjatović za Danas.

Član Predsedništva LDP Ivan Andrić potencira „svetliju stranu“ priče, odnosno da je istraživanje IRI pokazalo rast broja ljudi koji su za punu saradnju s Hagom

– To potvrđuje ono što mi iz LDP često govorimo, da je naše društvo u mnogim životnim i političkim stavovima mnogo zrelije od svojih formalnih elita, i to ne samo političkih. Ljudi su racionalni i za njih je ubedljiv argument da Srbija ipak mora da pokaže da ima kapacitet da ispuni ono to je njena obaveza. Tako je kada pričamo o kosovskoj politici, ekonomiji, pa i evropskim poslovima. Taj proces je nezaustavljiv i on će imati i politički rezultat na sledećim izborima. Rast LDP, činjenica da smo mesecima treća stranka po snazi u zemlji, to jasno pokazuje – zaključuje Andrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari