Aktivisti opozicionih partija uklanjaju vladin bilbord u Budimpešti.

Reuters
Soros je bio glavna Orbanova meta tokom izborne kampanje

Nevladina organizacija američkog milijardera mađarskog porekla Džordža Sorosa premešta se iz Budimpešte u Berlin, usled „represivne političke i pravne atmosfere“ u Mađarskoj.

Odluka da se selidbi doneta je zbog toga što vlada priprema paket zakona nazvanih „Stop Soros“, kojim se uvode restrikcije u za nevladine organizacije, navodi se u saopštenju Fonda.

„Vlada Mađarske omalovažava i pogrešno predstavlja naš rad i suzbija civilno društvo zarad političkih poena, koristeći taktiku bez presedana u istoriji Evropske unije“, navodi predsednik Fonda za otvoreno društvo Patrik Gaspar u saopštenju.

Premijer Mađarske Viktor Orban, koji je prošlog meseca osvojio novi mandat na izborima, najavio je da će uvesti restriktivne mere za nevladine organizacije – poznate i kao „Stop Soros“ zakone.

„Takozvani Stop Soros zakoni su poslednji u nizu takvih pokušaja. Postalo je nemoguće zaštititi naš rad i zaposlene u Mađarskoj od proizvoljnih odluka vlade“, navodi Gaspar u saopštenju.

Vlada Mađarske nije komentarisala ovu odluku.

Predloženi zakoni obrazlažu se interesima nacionalne bezbednosti, a ‘njima se, između ostalog, predviđa zabrana nevladinim organizacijama da zastupaju ili savetuju tražioce azila ako za to nemaju licencu vlade.

Mađarski premijer Viktor Orban govori u Mađarskoj.

EPA
Orban je treći put izabran za premijera na izborima prošlog meseca.

Zakon će omogućiti i da ministar unutrašnjih poslova može da zabrani rad NVO koje se bave pitanjem izbeglica i migracija u ime „nacionalne bezbednosti“. Takođe, predviđa i 25 odsto poreza na donacije nevladinim organizacijama koje podržavaju migracije.

Tokom Orbanove predizborne kampanje, bilbordi širom zemlje bili su puni osuda Sorosa i njegove podrške otvorenom društvu. Na njima je pisalo „Ne dozvolite da se Soros poslednji smeje“.

U Fondu za otvoreno društvo ovo tumače kao „prizivanje antisemitizma iz perioda Drugog svetskog rata“.

Orban i Soros su odavno u sukobu oko izbegličke krize 2015. godine. Dok Orban optužuje Sorosa da podržavanjem migracija želi da podrije evropski kulturni identitet, milijarder uzvraća optužbom o mafijaškoj državi.

Provladini mediji u Mađarskoj objavljuju lažne optužbe na račun akademika, članova civilnog društva i zaposlenih u Fondu, sa ciljem da doprinesu propagadnoj kampanji vlade, navodi se u saopštenju Fondacije.

Orban je u konfliktu sa ostatkom EU zbog toga što je odbio da prema evropskom planu za prihvat pusti izbeglice u Mađarsku.

On je rekao i da je set zakona „Stop Soros“ jedno od „najvažnijih pitanja izbora“, javlja AFP.

„Mađari su za to glasali… ispunićemo ono što smo obećali“, poručio je Orban tokom posete Varšavi.

Iz Fondacije za otvoreno društvo takođe ističu da će premeštanje iz Budimpešte uticati na više od sto zaposlenih, od kojih je 60 odsto mađarske nacionalnosti, među kojima ima i onih koji tamo rade više od deset godina.


Fond za otvoreno društvo, Srbija

  • Fondacija za otvoreno društvo Srbija osnovana je 17. juna 1991. godine. Radila je pod nazivom Soros fondacija Jugoslavija do februara 1996. godine, kada je zbog davanja podrške razvoju demokratskog društva u Srbiji Vrhovni sud Srbije zabranio njen rad. Ponovo je registrovana iste godine pod nazivom Fond za otvoreno društvo, Jugoslavija, a 2012. menja ime u Fondacija za otvoreno društvo Srbija.
  • Posle petooktobarskih promena, Fond za otvoreno društvo u Srbiji zagovara reforme obrazovnog sistema, pravosuđa i medijskog sektora, podržava evropske integracije, bavi se afirmacijom marginalizovanih grupa i dodeljuje bespovratna sredstva u oblastima obrazovanja, vladavine prava, slobode medija i građanskog aktivizma.
  • U vreme režima Slobodana Miloševića nastao je termin „Sorosov plaćenik“ ili „strani plaćenik“, a koristio se protiv onih koji su se finansirali iz svetskih fondova.
  • Ova vrsta etiketiranja, slična onoj u Mađarskoj, ponovo se koristi u godinama vlasti Srpske napredne stranke, posebno u medijima bliskim vlasti. Soros se proglašava „neprijateljem“ koji želi da izazove „haos u Srbiji“, dok su oni koji koriste sredstva Fonda, kritikuju ili protestuju protiv vlasti nazvani „stranim plaćenicima“ ili „izdajnicima“.
  • Pored medija i nevladinih organizacija, sredstva iz Sorosovog Fonda za otvoreno društvo koristi i republika Srbija, posebno nezavisne institucije.
  • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa Džordžom Sorosom i njegovim sinom Aleksom u septembru prošle godine. Do još jednog susreta došlo je već u novembru iste godine, a u aprilu ove godine Aleks Soros i Vučić sreli su se treći put.

Viktor Orban, političar koji ljuti Evropu

Orban i Vučić otvaraju sinagogu

Šta radi Fondacija za otvoreno društvo?

Fond za otvoreno društvo u Mađarskoj otvoren je 1984, odakle je Soros i počeo da se bavi filantropskim radom u Evropi. Promovišući slobodu govora u poslednjim godinama komunizma, Otvoreno društvo je u prvoj deceniji pribavljao mleko za đake u školama, opremu za bolnice i pomoć najsiromašnijem stanovništvu.

Procenjuje se da je Soros kroz Fondacije za otvoreno društvo do sada dao više od 10 milijardi evra u svrhu smanjenja siromaštva, povećanja transparetnosti, razvoja univerziteta i školarina, posebno u postkomunističkim zemljama istočne Evrope.

Sorosove inicijative obično su usmerene ka ljudskim pravima, zbog čega je i postao glavna „babaroga“ nacionalističkih i neliberalnih vlada.

I Orban je, između ostalog, proglasio rat liberalizmu. .

Ko je Soros?

Džordž Soros je američki milijarder i dobrotvor.

Preživeo je nacističku okupaciju u rodnoj Mađarskoj i pobegao posle Drugog svetskog rata kada je ta zemlja bila pod kontrolom Sovjetskog saveza.

Osnivač je Fondacije za otvoreno društvo koja i finansijski pomaže izgradnju odgovorne države, jačanje demokratskih institucija, profesionalnih medija i civilnog društva u postokumunističkim zemljama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari