Woman holding a tissue to her nose

Getty Images

Posle nekoliko meseci mirovanja u kojima je pandemija korona virusa pala u drugi plan, u Srbiji je raste broj zaraženih, što je scenario koji je do sada već viđen šest puta – ali šta je sada drugačije?

Jedno je isto – sedmi talas, kako ga nazivaju stručnjaci, gotovo zaboravljenog „neprijatelja“, kovid-19, vraća kao veoma važnu temu u javnost.

„Podaci govore da se pandemija promenila, ali da nije završena i da to što nove varijante korona virusa izazivaju blaže simptome ne znači da je sve dobro“, kaže za BBC na srpskom pulmološkinja Dragana Jovanović.

Krajem januara u Srbiji je dnevno bilo i do 17.000 zaraženih, da bi se taj broj na prelazu iz maja u jun kretao oko 200.

Međutim, početkom jula, dnevne brojke zaraženih idu do 1.500, a stručnjaci navode i da će još rasti.

Od početka pandemije, u Srbiji je ukupno zaraženo 2,03 miliona ljudi, a preminulo je 16.141.

„Najviše se priča o BA.4 i BA.5 podvarijantama omikron soja“, kaže za BBC na srpskom Tatjana Adžić Vukićević, direktorka kovid bolnice u Batajnici.

„To ne treba dodatno da plaši građane, jer se radi od podtipu virusa koji se jako brzo širi, ali daje znatno blaže kliničke slike.“

Ipak, to ne znači da treba potpuno spustiti gard – naprotiv, kažu stručnjaci.

„Pošto je rizik od ozbiljnog oboljenja i smrti za njih vrlo mali, neki zaboravljaju da, štiteći sebe od infekcije, štitimo i druge – one koji su u riziku za teške oblike bolesti i smrt“, kaže za BBC na srpskom Predrag Đurić, epidemiolog.

Stručnjaci upozoravaju da su tokom širenja omikron soja pre svega u riziku stariji, kao i oni sa oštećenim imunitetom i hronični bolesnici.

„A ukoliko se čuvamo, štitimo i zdravstveni sistem, čiji kapaciteti su se tokom pandemije često pokazali kao nedovoljni ne samo za obolele od korona virusa, već i za ostale“, dodaje Đurić.

Ovo je pet stvari koje bi trebalo da znate na početku novog talasa pandemije.


Mnogi i dalje imaju dileme u vezi sa vakcinacijom, a BBC odgovara na vaša pitanja.
The British Broadcasting Corporation

1) Koji je ovo soj i koliko je opasan?

Pandemija virusa korona više od dve i po godina pravi pometnju širom sveta, menjajući živote ljudi.

Za to vreme, virus je više puta mutirao, a nove verzije koje se pojavljuju nazivaju se sojevi.

Tako su prvo nastali alfa, beta, gama i delta soj, a od kraja 2021. dominantan je omikron.

„U poređenju sa ranijim cirkulišućim varijantama virusa, manje je verovatno da će infekcije omikron varijantom dovesti do ozbiljnog kliničkog ishoda koji zahteva bolničko lečenje ili prijem u jedinicu intenzivne nege“, navodi se u nedavnom saopštenju Instituta za javno zdravlje Batut, objavljenom povodom novog porasta broja zaraženih.

Sagovornici BBC-ja kažu da zaraza omikronom najčešće liči na jače prehlade ili grip.

„Uglavnom je reč o običnim virusnim infekcijama gornjih disajnih puteva – nosa, sinusa, uz bol u grlu… Veoma teško dolazi do upale pluća“, navodi Adžić Vukićević.

Pulmološkinja Jovanović tim simptomima dodaje i temperaturu, kašalj i malaksalost.

Ipak, omikron soj, kao i njegove podvarijante BA.4 i BA.5, nekoliko desetina puta se brže šire drugih varijanti, smatra Adžić Vukićević.

Jovanović objašnjava da te nove varijante „lakše zaobilaze i prirodni i vakcinalni imunitet“, kao i da je „imunitet od same infekcije slab i kratkotrajan“.

„Zbog toga je moguće da se jedna osoba više puta zarazi nekom od podvarijanti omikron soja“, navodi Jovanović.

Zato je, dodaje, porast broja zaraženih zabeležen u više od 110 zemalja.

U Srbiji je broj zaraženih porastao za četiri puta od sredine juna.

Ipak, ona ističe i da ne treba potceniti opasnost od „blagog“ omikrona.

Kako kaže, on lako može dovesti do velikog broja inficiranih, pa se kod dela zaraženih mogu javiti i veoma teški oblici koji zahtevaju hospitalizaciju.

U tom smislu može doći i do smrtnog ishoda.

„To se naročito odnosi na one koji su gojazni, imaju šećerne bolesti, hronična oboljenja srca, jetre, bubrega, autoimune ili maligne bolesti, kao i neurološka oštećenja.

„Svakako je to većinom starije stanovništvo“, kaže Jovanović.

Covid

Getty Images

2) Zašto je došlo do porasta broja zaraženih?

„Pre svega, imunitet koji se postiže vakcinacijom ili preležanom infekcijom, najverovatnije nije dugotrajan i do sada raspoloživi podaci ukazuju da značajno opada već posle nekoliko meseci“, navodi epidemiolog Predrag Đurić.

Tu je i slučaj nove varijante omikron soja, a koja, ističe i on, „makar delom zaobilazi imunitet“.

„Pored ovoga, obuhvat vakcinacijom zaustavio se na niskom nivou“, kaže Đurić.

U Srbiji je do sada prvu dozu i drugu vakcine primilo nešto više od 3,1 miliona ljudi, a treću samo 1.8 miliona.

U procentima, to znači da se u Srbiji do sada vakcinisalo 47 odsto ljudi, dok je svetski prosek 62 odsto.

Koliko je ljudi primilo četvrtu dozu – nije poznato, piše Radio Slobodna Evropa.

„Tu je i situacija sa protivpandemijskim merama, koje su praktično u potpunosti ukinute“, kaže Đurić.

Od zaštitnih mera, u Srbiji je trenutno na snazi samo obaveza nošenja maski u zdravstvenim ustanovama.

„Nalazimo se i u periodu koji je obeležen brojnim i intenzivnim kontaktima – različite manifestacije, druženja, putovanja“, navodi Đurić.

Dragana Jovanović kaže da je zapravo došlo do „mirnog perioda od dva-tri meseca“, kada je teško bilo očekivati da se „ljudima nameće nošenje maski“.

„Stvarno je delovalo da je došao bezbedan period“, kaže kratko.

„Ljudi su iscrpljeni psihofizički i jedva su dočekali smirivanje prethodnog talasa, slobodno kretanje bez maski, normalan način života, letovanja…“

Sada je, navodi, „neminovan veći broj kontakata i putovanja, naročito van zemlje, kao i dolazak turista, doprineo bržem širenju ove podvarijante virusa u našoj sredini.“


Šta raditi ako posumnjate na koronu?

Prvi korak je ostati kod kuće, ograničiti interakcije sa drugima i javiti se lekaru u kovid ambulantu.

To se podrazumeva za sve osobe koje imaju simptome infekcije disajnih organa – nos, grlo, pluća.

Ovo je još važnije ako ste u kontaktu sa ljudima koji su osetljivi na komplikacije od kovida, kao što su starije osobe ili pacijenti sa slabim imunim sistemom.

Drugi važan korak je testirati se da biste potvrdili ili isključili postojanje bolesti.

Pored PCR testa, koji se smatra glavnim i najefikasnijim metodom dijagnoze, u mnogim zemljama moguće je u apoteci ili na drugim mestima pronaći brze antigenske testove.

Ako je rezultat pozitivan, važno je ostati izolovan pet do sedam dana.

Ako se tegobe smanje nakon tog vremena, moguće je vratiti se normalnoj rutini.

Međutim, ako se one pogoršaju – ili se jave teži simptomi, kao što su poteškoće u disanju – važno je zatražiti hitnu zdravstvenu pomoć.

*Izvor: Ministarstvo zdravlja Srbije


Korona virus i vakcinacija: Zašto vakcine ne stižu do siromašnih zemalja
The British Broadcasting Corporation

3) Kako se zaštititi?

Odgovor na to pitanje isti je kao i ranije – vakcine, maske u zatvorenom prostoru, rastojanje od dva metra, pojačana higijena i sve druge mere o kojima se priča od početka epidemije u martu 2020.

Vakcine se trenutno mogu primiti u domovima zdravlja, Institutu Torlak, kao i u Batutu, objašnjava Adžić Vukićević.

„Preporučujemo svim građanima koji nisu vakcinisani da to sada učine, a oni koji su se vakcinisali sa dve doze treba da prime buster i to prvu buster dozu najmanje tri meseca od poslednje vakcinacije“, naveli su nedavno iz Batuta.

„Druga buster doza se preporučuje osobama sa posebnim rizicima od infekcije, a to su osobe sa hroničnim oboljenjima i stanjima oslabljenog imuniteta, osobe starije od 60 godina i zdravstveni radnici i nju je moguće primiti pet meseci posle prethodne“.

Iz Batuta takođe preporučuju distancu od dva metra i to „naročito u javnom prevozu, čekaonicama, kancelarijama, liftovima“, kao i nošenje maski.

„Što se tiče maski, treba nositi iste one kao i do sada, samo je važno da se jedna maske ne koristi više puta“, kaže Adžić Vukićević.

„Najbitnije je da one dobro prijanjaju na nos i lice“, dodaje Đurić.

Ipak, tu postoji začkoljica.

„Usuđem se da kažem da je omikron soj virusa jako teško izbeći“, navodi direktorka kovid bolnice u Batajnici.

Ona kaže da „dostupne vakcine nisu efikasne u borbi protiv ovog podtipa korona virusa“, što smatra i Jovanović.

„Te vakcine zasnovane su na prvom soju iz Vuhana i zaostaju za mutacijama“, navodi pulmološkinja.

„To znači da ni vakcinisani, a ni oni koji su preležali koronu, nemaju optimalnu zaštitu protiv podvrsta soja omikron i mogu da se inficiraju.“

Vuhan je grad u Kini iz kojeg je 2019. godine krenula pandemije korona virusa.

„Ostaje da čekamo novu polivalentnu vakcinu protiv kovida, a koja će biti efikasna i protiv omikron soja virusa“, kaže Adžić Vukićević.

Ona se, ističe, očekuje početkom jeseni.

To nikako ne znači da vakcinu ne treba primiti, uglas kažu svi sagovornici BBC-ja.

One i dalje spašavaju živote.

„Vakcina ne sprečava prenošenje virusa, naročito onih kod kojih je od poslednje doze vakcine prošlo više meseci, ali je vrlo efikasna u sprečavanju smrtnih ishoda, hospitalizacije i težih oblika bolesti“, kaže Đurić.

„Neophodno je da ljudi koji se do sada nisu vakcinisali to učine“, ističe.

Smatra se, dodaje Jovanović, da najbolju zaštitu od omikrona pruža „hibridni imunitet“ – kombinacija imuniteta stečenog zaražavanjem delta sojem i vakcinacijom.

Ona ističe i značaj održavanja dobrog imuniteta.

To se u pandemiji, smatra, pokazalo kao ključno.

„Dakle, kvalitetna ishrana, fizička aktivnost, počevši od hodanja i laganih vežbi za sve grupe mišića, do korišćenja vitamina… Neophodno je održavati dobro psihofizičko stanje.“

Coronavirus and vaccines

Getty Images

4) Kakva je situacija u bolnicama?

Tatjana Adžić, direktorka kovid bolnice u Batajnici, kaže situaciju u bolnicama opisuje kao „stabilnu“.

„U odnosu na period od pre desetak dana, broj hospitalizovanih u Batajnici se udvostručio i danas iznosi 60 bolesnika“, navodi Adžić Vukićević.

„To je daleko ispod broja raspoloživih postelja, kojih ima 930″, dodaje.

Kako navodi, kovid bolnica u Batajanici u poslednjih mesec i po dana zbrinjava obolele ne samo iz Beograda, već i iz centralne, zapadne i dela istočne Srbije.

U proteklih 19 meseci tamo je, kaže, hospitalizovano više od 22.000 bolesnika.

„Trenutno se kod nas leče oni koji su zaraženi u nekoj drugoj medicinskoj ustanovi i koji se zbog drugih pridruženih bolesti ne mogu uputiti na kućno lečenje, potom stariji bolesnici sa pridruženim bolestima i onkološki bolesnici.

„Ali znatno su blaže kliničke slike, znatno su manje potrebe za kiseonikom, kraće je trajanje hospitalizacije i ima znatno manje smrtnih ishoda.

Kaže da Srbija ima četiri ustanove potpuno opredeljene za lečenje kovida-19.

„To su tri bolnice – u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu – kao i ustanova Vojno medicinski centar Karaburma u Beogradu“, kaže.

„Sve tri bolnice obavljaju i poslove prijemno-trijažnih centara.“

Ostale bolnice trenutno nisu u kovid sistemu.

Adžić Vukićević kaže i da sve „posebno hrabri i raduje činjenica“ da u Srbija raspolaže svim lekovima u borbi protiv kovida.

„To su antivirusni lekovi u vidu tableta, infuzija, potom i neutrališuća antitela, kao i druga imunomodulatorna terapija“, navodi

„Zahvaljujući oralnoj terapiji, koja je dostupna u svim kovid ambulantama i posebno prijemno-trijažnim centrima, znatno se smanjuju potrebe za hospitalizacijom ukoliko se ona primeni tokom prvih dana bolesti“.

5) Dokle će ovaj talas trajati?

To malo ko zna.

Iskustvo drugih zemalja, kaže Jovanović, ukazuje na to da bi talas ove podvarijante virusa mogao da traje osam do deset nedelja.

To u praksi znači da bi i jul i avgust mogli da budu korona meseci.

Iz Batuta za to vreme očekuju da će epidemiološka situacija biti „stabilna“ i na „kontrolisanom nivou“.

Đurić kaže da bi dodatni napori morali da se ulože da se imunizuju nevakcinisani, kao i da stalno treba povećavati kapacitete zdravstvenih ustanova, a posebno domova zdravlja.

Kada je reč o zaštiti, on predlaže vraćanje mera koje su se pokazale kao efikasne.

To podrazumeva obavezno nošenje maske, ograničenje broja prisutnih i njihovo rastojanje u zatvorenom prostoru, a možda i na otvorenom.

„Koliko ozbiljan bi mogao da bude ishod pandemije u narednim mesecima, pored karakteristika virusa i domaćina – čoveka, zavisi i od preduzetih mera“, navodi.

A tu je vakcinacija prioritet broj jedan.

„Ne zaboravimo da su se u Srbiji pre godinu dana, kada je vakcine bilo u izobilju, beležili smrtonosni rekordi, upravo zbog niskog obuhvata vakcinacije i malobrojnih mera koje su se sprovodile sa upitnim kvalitetom“, navodi.

Branislav Tiodorović, epidemiolog i član Kriznog štaba, izjavio je nedavno da će se o vraćanju zaštitnih mera razmišljati tek ako se pojavi neki novi soj virusa.

On očekuje da u ovom talasu broj zaraženih dnevno maksimalno bude oko 2.000.

Predrag Đurić navodi da, uprkos svemu, moć virusa mora da slabi.

„Sve podvarijante omikron varijante virusa do sada su dovodile do blažih oboljenja u odnosu na prethodne, ali su isto tako dovodile i do teških bolesti i smrti, kao i do produženog ili dugotrajnog kovida“, kaže Đurić.

On smatra da je bitno usporiti dalje širenje pandemije – novi talas što više produžiti, a broj obolelih na dnevnom nivou što više smanjiti.

„To je moguće samo sprovođenjem protivpandemijskih mera i porastom obuhvata vakcinacijom“, ističe.

Ipak, sagovornici BBC-ja novo pogoršanje epidemiološke situacije očekuju već na jesen.

„Tada se ljudi vraćaju sa godišnjih odmora, deca kreću u školu, a ljudi zbog lošijih vremenskih prilika više borave u zatvorenim prostoru“, kaže Jovanović.


Srbija i zdravlje: Sve što se želeli da znate o vakcini protiv humanog papiloma virusa
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari